Domaćoj javnosti manje poznat, a u svjetskim razmjerima apsolutno priznati umjetnik i majstor minijature, Juraj Julije Klović večeras se prvi put u povijesti predstavlja na jednome mjestu dijelom bogatog opusa u galeriji na zagrebačkom Gornjem gradu koja nosi njegovo ime i time obilježava 30. rođendan.
Kodeks iz Venecije
Javnosti se predstavlja 40-ak Klovićevih djela: tri kodeksa, 22 crteža, minijature, autoportret (minijatura) i reprodukcije. Od toga 22 djela dolaze iz inozemstva, iz najvažnijih svjetskih muzeja i galerija – Louvrea, British Museuma, British Libraryja, Royal Collectiona, Bibliotece Nazionale Marciana, The John Rylands University Library, Galerije Uffizi... Posao posudbe djela nalikovao je velikoj avanturi, ističe autorica izložbe i viša kustosica Klovićevih dvora Jasminka Poklečki Stošić, koja je trajala dvije i pol godine jer je trebalo osigurati iznimne uvjete da bi se djela dopremila i primjereno odložila. Uz financijsku pomoć Ministarstva kulture kupljene su tri vitrine jer pružaju idealne svjetlosne uvjete (određeni broj luksa), nepropusno staklo (propisane mjere i do 11,5 milimetara) koje ne propuštaju prašinu te ovlaživač koji unutrašnjost održava dovoljno, a opet ne previše vlažnom za krutu pergamenu.
U Zagreb su dopremljeni kodeksi “Evangeliarium Grimani” – remek-djelo koje se čuva u Biblioteci Nazionale Marciana iz Venecije, zatim kodeks “Libro d’Ore” koji je Klović iluminirao za Stuarta de Rothesayja i dolazi iz British Libraryja, a bitan je jer je njime genijalac minijature započeo briljantan niz iluminacija koji će vrhunac doživjeti u remek-djelu “Officium Virginis“ rađenom za kardinala Alessandra Farnesea, čiji će faksimil domaća publika moći vidjeti jer se čuva u HAZU.
Treći kodeks “Rylands Latin“ na izložbu stiže iz The John Rylands Library of Manchester. U jednoj je vitrini izložen i Misal Jurija Topuskog u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije koji je crkvene prostore posljednji put napustio prije 30 godina. Klovićevo autorstvo oslikavanja drugoga dijela tog misala ne može se potvrditi sa stopostotnom sigurnošću, no stručnjaci mu ga uglavnom atribuiraju. Dosad su mu ga pripisali I. Kukuljević Sakcinski, D. Kniewald, V. Zlamalik, A. Ivandija te Illona Berkovits (samo krajolike u medaljonima), iako pitanje autorstva ostavljaju otvorenim G. Gamulin i Maria Cionini-Visani. Djelo je oslikano za boravka u budimskom skriptoriju (1524–1526), a po narudžbi zagrebačkoga biskupa T. Bakača Erdődyja. Zanimljivo je da se na izložbi predstavljaju i tri minijature u domaćem vlasništvu – Isus na Maslinskoj gori iz privatne zbirke, Posljednji sud i Sveti Petar s apostolima pred vratima raja u vlasništvu Vlade, a čuvaju se u Hrvatskom restauratorskom zavodu i Modernoj galeriji.
Kardinalski zidovi
Ambijent na izložbi osmislio je arhitekt Željko Kovačić i njegova kći Lana. Zidovi su oslikani u kardinalskoj boji, simbolično, jer je Klović glavninu svoga profesionalnog djelovanja obavljao po narudžbi za crkvene velikane svog vremena, a i sam je bio redovnik. Dojam upotpunjuju pažljivo osvijetljeni crteži, grafike te reprodukcije minijatura kako bi publika mogla što bolje vidjeti dijelove kodeksa, časoslova (molitvenika) i lekcionara (liturgijska knjiga u kojoj su skupljeni izvaci iz evanđelja i drugih biblijskih knjiga) koji nisu dostupni očima javnosti. Dr. Valerija Macan Lukavečki i dr. Milan Pelc stručni su suradnici na izložbi – dr. Macan Lukavečki koja je na cjelokupnome Klovićevu opusu doktorirala 2009. godine predstavila je najnovije informacije o Juraju Juliju Kloviću u posljednjih desetak godina, a dr. Pelc osmislio je postav izložbe. Izložbu će otvoriti predsjednik Ivo Josipović, a može se pogledati sve do 20. siječnja iduće godine.
