Da nije bilo Poleta i nekih ljudi koji su sedamdesetih godina imali
petlju u novinama objaviti ilustracije svojih tek nešto mlađih kolega,
ne bi bilo ni Novoga kvadrata ni brojnih drugih radova i umjetnika
jedne sjajne generacije. Podsjetio je na te detalje vezane za svoj
zagrebački početak karijere strip-crtača i dizajnera danas poznati
američki ilustrator i multimedijski umjetnik Mirko Ilić.
Otvoreno do 25. svibnja
Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj 2 od sinoć je prava adresa za
razgledavanje Ilićevih stripova, ilustracija, dizajna i multimedije. Do
25. svibnja može se razgledati trideset i više godina Ilićeva
stvaralaštva. Osim za koju riječ pohvale upornosti, talentu i ambiciji
prema stripu, ilustraciji i uopće likovnom stvaralaštvu koje je Mirka
Ilića odvelo 1986. godine iz Zagreba do Amerike gdje nije nikoga
poznavao, a za tjedan dana dobio je prvi posao, kako je to rekla
Slavenka Drakulić, otvaranje izložbe bilo je prilika za velik
kulturnjački susret generacija likovnih umjetnika, dizajnera,
glazbenika, književnika, novinskih izdavača, bivših i sadašnjih
urednika i direktora iz svih medijskih državnih i privatnih kuća, ali i
političara Vesne Pusić i Milorada Pupovca.
Došao je starog prijatelja pozdraviti i glazbenik Arsen Dedić, viđeni
su i Hus i rockeri iz grupe Film, ekipa za koju je Ilić radio omotnice
njihovih albuma. Među fotografima je viđen i Luka Mjeda s kojim je
Mirko dizajnirao pedesetak naslovnica Danasa. Stigli su i mag stripa i
pripovijedanja Igor Kordej, strip-autor ilustrator Milan Trenc,
dizajner Boris Ljubičić...
Maurovića nosi u SAD
Prvu Ilićevu retrospektivu otvorio je prvi kulturnjak Zagreba Duško
Ljuština, rekavši kako mu je drago što je Mirko dizajnirao i niz
kazališnih plakata te da je umjetnik tek na privremenom radu u New
Yorku.
Mirku Iliću ružu je darovala i bivša razrednica Zrinka Jurčić Tatomir,
a pozdravilo ga je i desetak kolega s kojima je pekao zanat u Školi
primijenjene umjetnosti.
Ilićeva izložba predstavlja izbor stripova, ilustracija, dizajna i
multimedije od 1975. do 2008. godine, a suorganizirali su je udruga
Vizum, Društvo za istraživanje popularne kulture i PR agencija Polikom.
Tiskana je i raskošna monografija na 360 stranica autora Dejana Kršića,
čiji su izdavači AGM i Profil International. Kršić je obradio najveći
dio grafičkog opusa, stripova objavljenih u medijima bivše Jugoslavije,
plakate, omotnice ploča do filmskih špica.
– Našao sam i jedan sjajan crtež Andrije Maurovića koji me portretirao
kad sam dolazio u njegov atelijer. Nisam znao da je to sačuvala moja
pokojna majka. Ponijet ću taj crtež u Ameriku – rekao je Ilić.