Potresom je iznimno teško pogođena zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, jedna od najljepših historicističkih palača izgrađena davne 1888. godine, a u čijem fundusu se čuva više od 100.000 predmeta lijepih i primjenjenih umjetnosti od 13 st. do danas. Kako doznajemo, urušila su se tri dimnjaka koja su povukla sa sobom krovište tako da bi prva kiša i dodatno mogla pogoršati stvari. Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu.
- Izuzetno smo pogođeni. Cijeli segment krova je propao kat ispod i blokiran je cijeli jedan dio muzeja u koji se ne može ući. Ako se to ne riješi i ne makne se propali materijal, bojim se da postoji problem da sve padne još jedan kat dolje i onda nastaje totalna katastrofa. Oštećenja su po cijeloj zgradi, ali najveća šteta je nastala od tri velika dimnjaka koja su pala, povukla krovište i sve se urušilo. Svuda su pukotine, žbuka, predmeti u postavu su oštećeni. Osim temeljite obnove cijele zgrade, bojim se da Muzej neće na ovaj način biti više u upotrebi, barem je to moja procjena...Situacija se mijenja od momenta do momenta. U neke depoe nemamo ni pristup. Nadamo se i vjerujemo da ćemo uz pomoć Grada, Ministarstva kulture, UNESCO-a i drugih međunarodnih institucija uspjeti iznaći sredstva za sanaciju nastale štete te jednako tako i za rekonstrukciju najoštećenijih dijelova građevine kako bi se ona adekvatno osigurala za budućnost – kazao nam je jučer ravnatelj MUO Miroslav Gašparović.
Štete se tek procjenjuju, a one umjetnina je uopće teško i procijeniti. Uništeno je dosta, stradala je doznajemo primjerice kolekcija satova. Uništeni su podni barokni sat izrađen u Londonu oko 1710. urara Richarda Colleyja, alabasterni francuski sat sa stupovima iz 1810. urara Francoisa Bouteta, figuralni sat s prikazom Alfeja i Aretuze datiran od 1820. do 1830., a svi su se nalazili na trećem katu muzeja...
Nedaleko pak od iznimno oštećenog MUO, zagrebačka Mimara prošla je ipak bolje iako ni njih potres nije poštedio.
Popucali su zidovi, pala je žbuka, katastrofalno je oštećen cijeli strop velike reprezentativne dvorane na drugom katu, oštećenja ima no dojma smo da nisu u potpunosti drastična. Po onome što sam vidjela na HRT-u, čini mi se da je naša šteta negdje u skladu sa štetom nastalom na zgradi HNK Zagreb – kazala je ravnateljica Mimare Lada Ratković Bukovčan i nastavila:
- U kontaktu smo sa Zavodom za zaštitu spomenika i Ministarstvom kulture kako bi se šteta hitno stručno pregledala jer ovako laički ne možemo procijeniti stupanj statičkog oštećenja. Što se tiče umjetnina stradao je vrijedan japanski tanjur, dva predmeta iz Zbirke stakla, skulptura Ivana Krstitelja i nekoliko vitrina u kojima su srećom sačuvani predmeti. Pregledani su depoi, u njima je sve u redu. S obzirom da su se depoi pokazali očito sigurnima, bez obzira na problem njihove skučenosti od kojeg pate svi muzeji u Zagrebu, ovdje su tehničari i kustosi, naravno na propisanim udaljenostima mjera zbog koronavirusa, koji dio umjetnina za koje postoji potencijalna opasnost od urušavanja, preseljavaju u depoe.
Kako doznajemo po prvim informacijama i pregledu na Galeriji Klovićevi dvori nema većih oštećenja, osim na krovištu.
- Situacija nije cvijeće,ali u odnosu na druge ne smijemo se žaliti. Krov nam je nastradao, to upravo saniramo. Ima pukotina po zidovima, ali zgrada ima sve metarski debele zidove sa čvrstim temeljima i nije nastalo ništa što bi ugrozilo statiku. I kula Lotrščak, koja je pod našom ingerencijom, ima pukotina, ali nema velikih oštećenja. Nisu stradale nikakve kapitalne stvari. Kad pogledam gimnaziju i zgrade okolo nas te stradalu Crkvu Svete Katarine koja ima ogromnu štetu, mogu reći da smo mi ovaj put ostali pošteđeni – kazao nam je Dragutin Matas, šef tehnike Galerije Klovićevi dvori.
Umjetnički paviljon je također pretrpio znatnu štetu. Jako su popucali zidovi i u interijeru kao i na njegovoj fasadi u eksterijeru. Izvana se mogu vidjeti oštećenja na dijelu vijenca krova, a jedan "tornjić" je prilično napuknut i mogao bi i pasti.
Iako nisam stručnjak u tom području, rekla bih da je napuknućima zidova narušena statika zgrade. Stoga sam zabranila svim djelatnicima da iz bilo kojeg razloga dolaze u Paviljon, iako, to im ionako nije dozvoljeno zbog situacije s koronavirusom – kazala nam je ravnateljica Paviljona Jasminka Poklečki Sošić, pa dodala:
"U interijeru, u auli Paviljona, odlomljeni su dijelovi zidova, uglavnom je riječ o poprečnim zidovima. U izložbenom prostoru je mrak jer struju smo isključili iz predostrožnosti, kao i plin i vodu, no, koliko sam mogla osvijetliti baterijom i vidjeti, i tamo su popucali zidovi na spojevima, negdje su ta raspuknuća 5 do 6 cm negdje i puno veća. Dobra stvar je da, kako mi se čini, stakleni krov Paviljona nije popucao, dobro se drži cijela konstrukcija za sada. Sve u svemu zgrada je dobro prošla s obzirom na njezinu starost od 120 godina. Popucali su zidovi i u kancelarijama, sobi za dječje likovne radionice, sobi kustosa, mojoj kancelariji. To je ono što sam na brzinu vidjela jer je opasno boraviti u objektu dok statičari ne utvrde stanje. Posjetili su nas i pročelnica ureda za kulturu grada Zagreba Milana Vuković Runjić i Tedi Lušetić da utvrde stanje nakon potresa".
I Muzej suvremene umjetnosti pretrpio je oštećenja kako na samoj zgradi tako i na muzejskoj građi. Uslijed potresa, priopćavaju iz muzeja, aktivirali su se protupožarni sprinkleri koji su izazvali poplavu u izložbenim prostorijama, a voda je oštetila stropove i podove. Oštećeno je i nekoliko skulptura, a umjetnine ugrožene od poplave su dislocirane i na njima su vidljive manje promjene. U prizemlju Muzeja znatno je oštećen cigleni zid, kao i na više mjesta u prizemlju, MSU dućanu, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu. Primijećeno je dodatno značajno slijeganje južnog platoa. Podsjećamo, Muzej suvremene umjetnosti u svojim zbirkama ima više od 12.000 djela domaćih i inozemnih umjetnika skupljanih više od pola stoljeća – od osnutka Muzeja 1954.godine.
Šteta je nastala i u Modernoj galeriji. Glasnogovornica Lana Šetka rekla nam je da se uglavnom radi o strukturnim oštećenjima na samoj zgradi, ali stradalo je i nešto umjetnina, dok se šteta u depoima u kojima ne pohranjen najveći dio njihove zbirke još utvrđuje.
