Knjiga povjesničara umjetnosti Antona Šuljića, "Grgino sveto", u kojoj se bavi sakralnim motivima hrvatskoga slikara Grge Marjanovića, predstavljena je u četvrtak u Palači Matice hrvatske. O knjizi su govorili recenzent Božidar Mrakovčić, supruga Grge Marjanovića Nives Marjanović te autor knjige don Anton Šuljić.
Anton Šuljić rođen je 1955. u Novalji na otoku Pagu. Nakon svećeničkog studirao je njemački jezik i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je ravnatelj Informativne katoličke agencije - IKA, pročelnik Tiskovnoga ureda HBK te u Kršćanskoj sadašnjosti pomoćnik ravnatelja. Objavio je zbirke pjesama "Triptihon duše", "Sidro duše", "Vjerovati radosti" i "Nedovršene", zatim knjige radijskih meditacija "Čavli u ogradi" i "Dobri menadžer", "Križni put u riječi i slici" te "Križni put s Alojzijem Stepincem" kao i knjigu čakavske poezije "Pinčokanje".
- Dobar dio svog likovnog djelovanja Marjanović je posvetio sakralnom slikarstvu slikajući u crkvama i crkvenim prostorima. Te su slike i prostori u njemu ostavile najdublji pečat sve dok ih nije vadio iz muzeja svoga pamćenja - rekao je Mrakovčić te dodao kako se Marjanović sakralnom vraćao u posljednjoj fazi svoga stvaralaštva s neskrivenim oduševljenjem, predanošću i mogućim te pobuđenim osjećajem pripadnosti i novog svjesnog izbora.
Mrakovčić je ocijenio kako je Marjanovićevo slikarstvo naslonjeno na najbolju zapadnu sakralnu tradiciju kad su u pitanju figurativnost i likovni govor, dok je, s druge strane, to slikarstvo intimističko, propitivačko, filozofično i kontemplativno. Naglasio je kako je slika svih svetih slika Grge Marjanovića raspeti Krist, čemu se slikar osobito posvećuje ili vraća tijekom strašnih patnja hrvatskoga naroda u Domovinskom ratu.
- Marjanovićev Krist je "imago hominis" - slika čovjeka, a zatim i "imago pietatis" - sućutna slika Krista koji potiče pobožnost i skrušenost, a najčešće je riječ o prikazu Krista raspetoga, odnosno Krista patnika. U slikarevoj ostavštini prevladavaju studijski crteži i skice, pa tako dobri crteži i slike predstavljaju samosvojnu likovnu ideološku vrijednost najvećeg ranga. "Grgino sveto" je u nekom likovnom smislu tradicionalno sveto - rekao je Mrakovčić te dodao kako je njegova likovnost u snažnoj korespodenciji s nasljeđem, a izbor likovne artikulacije slijedi bolja ostvarenja i suvremenoga sakralnog slikarstva.
Slikareva supruga Nives Marjanović istaknula je kako je opus prikazan u knjizi po prvi puta objavljen. Naglasila je, također, kako je vrlo sretna što je na kraju svoga radnog puta u delničkom ogranku Matice hrvatske, zajedno s autorom don Šuljićem, uspjela dovršiti ovo djelo. Šuljić je napomenuo kako je slikar Grga Marjanović ostao "pomalo u zakutku" u Gorskom kotaru. Izlagao je na 40-tak samostalnih izložbi i 20-tak skupnih, dok je u Zagrebu izlagao samo dva puta, a u Rijeci tek posthumno jedanput. Unatoč tomu, Grga Marjanović dobivao je velike europske nagrade, a osobito u animalizmu.
- Bio je jedan od najvećih hrvatskih animalista uopće, sjajan portretist i karikaturist. Grga Marjanović je čudesan crtač, jedan od najboljih koje poznajem u Hrvatskoj. Sve radi s crtom, u njoj je toliko moćan da s tri poteza napravi psihologizaciju, a najbolji je u crtanju križeva. U njegovim se križevima stopila patnja hrvatskoga naroda jer je svoje križeve napravio između 1991. i 1995. To je patnja koja inspirira na pobožnost i sućut jer kad promatrate njegova raspela ne možete ostati ne ganuti - rekao je don Šuljić.
