Književni Nobel

Pjesnici najspominjaniji kandidati za literarnu Nobelovu nagradu

murakami
arhivska slika
03.10.2010.
u 10:45

Nobelov komitet nakon dužeg oklijevanja objavio je da će u četvrtak 7. listopada u 13 sati u Stochkholmu objaviti laureata Nobelove nagrade za književnost. Među najspominjanijim kandidatima su pjesnici iz Poljske, Sirije, Koreje...

Nobelov komitet konačno je odlučio. U četvrtak 7. listopada, kada će frankfurtski sajam knjiga biti na svom vrhuncu, u Stockholmu će objaviti ime Nobelovog laureata za književnost. Iako se već tjednima znalo kada će biti objavljeni dobitnici prestižne nagrade za fiziku, kemiju ili mir, komitet je datum objavljivanja nagrade za književnost držao otvorenim, takoreći, do posljednjeg tjedna. No, uvriježilo se da se ime Nobelovog laureata sazna baš za trajanja najvećeg svjetskog sajma knjiga u Frankfurtu.

Strani mediji među kandidatima za literarnog Nobela, a te špekulacije doista treba uzeti u obzir s najvećom rezervom, puno izgleda daju baš pjesnicima. Pjesnici već trinaest godina nisu dobili Nobela! Među njima se najčešće spominje ime švedskog pjesnika Tomsa Tratromera, ali i sirijskog poete Adonisa, korejskog pjesnika Ko Una, poljskog pjesnika Adama Zagajewskog te australskog Lesa Murraya. Neka od tih imena već su se spominjala i prijašnjih godina, naročito se to odnosi na Zagajewskog (njemu u prilog ipak ne ide činjenica da je posljednji Nobel koji su izborili pjesnici otišao baš u Poljsku Wislavi Szimborskoj), te na Adonisa. Nobelova nagrada za arapskog književnika sasvim bi sigurno dobro odjeknula među intelektualcima i ljubiteljima literature.

I ove se godine među kandidatima spominju  japanski prozaik Murakami, izraelski prozaik Oz koji je lani slovio za velikog favorita, talijanski pisac Magris, a tu je i velika gomilica američkih pisaca kojima Nobel uporno izmiče kao što su Pynchon, Delillo, Roth, Auster...

Špekulacije o Nobelovim laureatima ipak su samo medijska prašina. Nobelov komitet posljednjih je godina često puta iznenadio cijelu javnost svojim odabirom, koji možda i nije bio kriv, ali je ponekad bio preuranjen.

Komentara 2

OB
-obrisani-
23:03 03.10.2010.

Noebel ne vrijedi više ništa ! nakon prostitucije s predviđanjima buduće uspješnosti Obame, dogodio se presedan ! više se ne nagrađuju istinska dostignuća, već neke vizije koje su samo što?

GB
gojko boric
18:57 03.10.2010.

Nobelova književna nagrada nije previše važna . Više od 60 posto takvih nobelovaca potpuno su zaboravljeni. A velikani svjetske književnosti nisu dobili Nobela . Kriteriji Švedske akademije su diobiozni. Nitko dosad nije shvatio zašto su neki dobili, a neki nisu dobili Nagradu Ona igra ulogu u prvoj godini nakon dodjele jer je koriste nakladnici za prodaju dobiotnikovih knjiga a onda interes brzo spadne, najkasnije u idućoj godini kad netko drug dobije nagradu . Dopustite mi da vam ispričam kako je u bivšoj Jugi naggadu diobio \"folklorni\" književnik beg Ivo fra Andrić, a ne univerzani literar Miroslav Fritz Krleža . Ovo mi je ispričao Gustav Krklec . Švedska akademija poslala je kao \"izviđača\" svoga tajnika najprije u Beogard , a nakon toga u Zagrebu . Na Glavnom kolodvoru u Agramu dočekao ga je je Gustav Krklec da mu bude pri ruci i smjesti ga u Esplanadu . Iz vagona je izašao Šverđanin blijed kao krpa i s klecavim koljenima . Žalio se Krklecu : \"Došavši u Beograd Srbi su me počeli kljukati svojim turskim specijalitetima, samo prepreženo meso, i dovoditi mi neke ženskure . Pokušao sam ih uvjeriti da mi je to odurno, da sam vegeterijanac i homić... Ali oni su bili uporni . Molim te Herr Krklec ,( govorili su njemački ) odvedite me u Esplanadu i zabranite bilo kome da me posjeti dva dana . Uostalom, ja samo skupljam podatke o dvojici kandidata u Jugoslaviji, Andriću i Krleži, ali ne utječaj na izbor, nemam pravo glasa u Nobelovu komitetu.\" Ipak je Addrić dobio Nagradu jer je u hladnome ratu politički bio prihvatljiviji od marksista-lenjinista Krleže. Danas, kako mi izgleda, malo tko čita i Andrića i Krležu .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije