Velika vijest stiže iz Deutsche Grammophona: početkom ožujka ta će diskografska kuća objaviti sabrane snimke Ive Pogorelića. Svih četrnaest Pogorelićevih albuma snimljenih za DG od 1981. do 1995. godine, skupljeni su u kutiju s naslovom bez ikakvih atributa. Na njoj jednostavno piše: "Ivo Pogorelich – complete recordings". Klavira nema ni na mladenačkom Pogorelićevom portretu koji krasi omot.
Genijalno i savršeno
Deutsche Grammophone vraća se publici kojoj ne treba objašnjavati tko je i što je Ivo Pogorelić, a istodobno kao da želi vratiti stari ugled svoje etikete koja je nekada sama po sebi govorila – ovo je genijalno i savršeno. Žuta etiketa Deutsche Grammophona preživjela je sve tržišne oluje pod okriljem grupe Universal, a pod novim poslovnim i umjetničkim vodstvom legendarna se diskografska kuća, izgleda, okreće starim vrijednostima, onima koje nisu podlegle, koje su odoljele i koje nadživljuju svaku modu. Ovim novim izdanjem Deutsche Grammophone prepoznaje, odaje priznanje i počast, te novim naraštajima nudi jednu takvu vrijednost: beskompromisnu, samosvojnu, uzbudljivu, jedinstvenu i u mnogočemu već desetljećima nenadmašenu i nenadmašnu umjetnost Ive Pogorelića.
Ubrzo nakon pijanističke revolucije koju je 1980. izazvao na Chopinovom natjecanju u Varšavi, producenti DG-a došli su tada 22-godišnjem jugoslavenskom pijanistu s ekskluzivnim ugovorom. Tijekom sljedećih četrnaest godina ta je suradnja urodila u prosjeku jednim albumom godišnje. Svi su ti albumi zadržali svoje prominentno mjesto u katalozima Deutsche Grammophona, a 2006., pod naslovom "Pogorelićev genij" (The Genius of Pogorelich), objavljen je i dvostruki CD s kompilacijom probranih snimaka i pomodarskim posterom u maniri tinejdžerskih pop-zvijezda. Bogovski lijep mladi Pogorelić drsko-kraljevskog držanja u trapericama, iskazivao je za klavirom i mimo njega prkos prema akademski-učmalim pijanističkim "elitama". Postao je simbol i magnet mladoj publici, kako u Varšavi, Zagrebu i Beogradu, tako i u zapadnim metropolama.
Režim i energija
Danas nosi vojničku frizuru, a na pozornici isključivo frak. Ali, razgovori sa skladateljskim genijima u kojima za klavirom njihovu glazbu ogoljuje do kostiju kojima onda čudesno udahnjuje novi život, danas još više uzbuđuju, zapanjuju, zadivljuju i uznemiruju. Chopin, Beethoven, Bramhs, Liszt, Ravel, Bach, Mozart, Scarlatti, Čajkovski, Schumann, Skrjabin, Prokofjev... to su njegovi sugovornici u ovoj dragocjenoj kutiji punoj snova, čuda, pitanja, odgovora i prema vlastitim rukama i prstima nemilosrdnog perfekcionizma Ive Pogorelića.
Za Pogorelića živi nastupi pripadaju samo publici koja ih sluša, a snimanje zahtijeva poseban režim i energiju. Ivo Pogorelić, koji će u Zagrebu 18. travnja nastupiti u ciklusu Lisinski subotom, već dvadeset godina odbija ući u studio, a nastupe uživo ne dopušta snimati jer, kako sam kaže, oni pripadaju samo publici koja ih je došla čuti. Veliki esej o Pogorelićevom umjetničkom putu i diskografiji za ovo je izdanje napisao ugledni njemački kritičar Gregor Willmes. Naslov glasi: Od mladog buntovnika do referentne točke i klasika. Pogorelićev pijanizam je čvrsta točka u svemiru. Točka.
>> Maestro Ivo Pogorelić povodom 40. obljetnice Lisinskog
