Puno se javne polemike vodilo o micanju termina Europske noći kazališta s 18. na 25. studenoga radi poklapanja termina treće subote u studenom, kada se manifestacija svake godine događa, i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Uzalud pojašnjenja da nije riječ o pučkoj veselici, već umjetničkoj praksi. Udovoljeno je težnji braniteljskih udruga.
Sjećanje na Vukovar
Kazališta su ipak i 18. redovito odradila svoje najavljene programe. Ravnatelj Gavelle Boris Svrtan, najgorljiviji javni zagovornik nemijenjanja termina, održao je, kako je i obećao, večer u spomen na žrtve Vukovara, Škabrnje i Saborskog te odigrao monodramu posvećenu Vladi Gotovcu “Moj slučaj“, a Gavella na kraju među prvima prijavila u program manifestacije: 25. studenog odigrat će predstavu “Kolovoz u okrugu Osage” uz ulaz od svega 10 kn.
– S obzirom na broj prijavljenih sudionika, u konačnici je sve dobro ispalo. To je bio predmet javnog prijepora, a ja ne mogu potvrditi da je zahtjev braniteljskih udruga bio jedini razlog zašto se središnja manifestacije nije održala 18. studenog. Imamo aktivnosti od 16. pa sve do 28., a 25. studenog je samo centralna noć. U konzultacijama s partnerima iz drugih europskih zemalja znamo da ovo nije prvi put da se u Europi u svim zemljama Noć kazališta ne održava istog datuma. Inicijalno je projekt krenuo tako, ali svaka zemlja ima specifične razloge zbog kojih ponekad nije u mogućnosti organizirati sve u jednoj noći. Konkretno i mi imamo tri grada, Beli Manastir, Rijeku i Vukovar, koji imaju trodnevno događanje, što nas navodi da u sljedećoj godini promijenimo koncept iz jedne u više noći, a na tom tragu su i druge zemlje. I Srbija, Crna Gora i Bugarska ove godine Noć kazališta nemaju 18. studenoga – kaže nam Sandra Banić Naumovski, nova koordinatorica Noći kazališta. Prije dolaska na radno mjesto voditeljice Dječjeg kazališta Dubrava, čime je Noć kazališta automatski upala u domenu njezina rada, bila je voditeljica odjela za kulturu i nakladništvo Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Njezin umjetnički početak bio je suvremeni ples.
– Lani je Noć kazališta posjetilo 38.000 ljudi. Procjene su tu relativne jer velik broj sudionika ne naplaćuje ulaz za događanja. Lani se Noć kazališta održavala u 46 mjesta, ove godine u 50 što će generirati i veći broj gledatelja – govori. Većina programa doista jest besplatna, ima predstava čije su ulaznice od 10 do 30 kn, a čak je i zagrebački HNK za izvedbu opere “Adel i Mara“ pripremio 107 besplatnih ulaznica koje se mogu preuzeti od jučer. Sudjeluje 80-ak kazališta, sama šalju svoje programe, a organizator ne radi nikakvu vrstu selekcije programa.
Privlačenje publike
U pitanju je deveto izdanje manifestacije za koju je ideja došla od francuske redateljice Eléonore Rossi, a u Hrvatskoj je prva Noć realizirana, tako da u tom kontekstu mi jesmo pioniri projekta.
– Primarni cilj ove kulturne manifestacije je podizanje vidljivosti kazališne djelatnosti i razvoj publike. Mjestima koja su izvan kulturnih središta, a imaju bogat amaterski program ovo je idealna prilika da postane vidljivo ono što rade. Recimo, ove godine prvi put sudjeluje Knin, a Beli Manastir, osim svojih programa, ima gostovanja iz kazališta iz BiH, Srbije i Crne Gore, što je i ideja da to postane noć međunarodne razmjene uključenih zemalja – zaključuje Banić Naumovski.
