Slovenski dom, Zagreb Slava operne i operetne dive te filmske glumice Irme Polak (1875. – 1931.) nadmašila bi Severininu, tvrdi hrvatska glazbena kritičarka Marija Barbieri, iako joj takvo alibiranje značenja slovenske umjetnice u hrvatskom kulturnom prostoru i nije potrebno.
O Irmi Polak, odgojenoj i glazbeno obrazovanoj kod uršulinki, od kojih sa samo 16. godina odlazi da bi nastupala na bečkoj sceni, gdje se udaje za uglednog arhitekta Fabijanija, a potom umjetnički dom nalazi u Zagrebu, i danas govori mladi glazbeni svijet.
No ta je priča važan dio dvojezične monografije koju su o slavnim Slovencima, umjetnicima koji su zadužili hrvatsku i dakako slovensku, pa i austrougarsku kulturu, napisali najmeritorniji autori Marija Barbieri, Branko Hećimović i Henrik Neubauer. Trojka se svojski potrudila oko slovenske kulturalnosti u Hrvatskoj. Predstavila je 55 slovenskih umjetnika koji su djelovali na hrvatskoj dramskoj, opernoj i baletnoj sceni.
Slovenci su danas ponosni na svoje Borštnikove susrete, a Hećimović dakako ističe puno značenje dramskog glumca Ignacija Borštnika kojega je intendant HNK Stjepan Miletić „dovabio“ na ovu stranu granice. Ne znamo je li pretjerano tvrditi da „hrvatske opere ne bi bilo bez slovenskih tenora“, ali M. Barbieri to argumentira slovenskim tenorima na cro-sceni, gdje se posebno ističe Josip Gostič (1900. – 1963.) koji je gotovo 40 godina bio prvakom Opere zagrebačkog HNK, s gotovo tisuću nastupa!
Uzbudljivo štivo obećavaju nam i ubuduće. Ovaj put o hrvatskim Slovencima sportašima, slikarima i znanstvenicima.
