LOBOR - "Možemo slobodno reći da će se prema Loboru, sudeći po našim istraživanjima, morati mijenjati neka ustaljena razmišljanja o povijesti sjeverne Hrvatske", rekao je dr. Krešimir Filipec, voditelj arheoloških istraživanja na lokalitetu Majke Božje Gorske u Loboru nakon fascinantnog otkrića najnovije građevine. Između temelja dosad pronađenih dviju crkava, starokršćanske bazilike iz 5. i starohrvatske predromaničke crkve iz 9. st., izašla je još jedna crkva koja je sagrađena na samom početku pokrštavanja u ovim krajevima.
Riječ je o manjoj drvenoj crkvi koju su početkom 9. st., na samom početku misije među Slavenima, sagradili franački misionari, a posrijedi je tipična karolinška gradnja. Crkva je jednobrodna sa četvrtastom apsidom, a u njoj je pokopana jedna osoba - mlada djevojka iz hrvatske kneževske obitelji, iz 9. st. Crkva je, prema riječima dr. Filipca, prva građevina ovdje građena za Hrvate i Slavene i objekt kakvoga nema na širem prostoru Hrvatske. Pougljenjeni ostaci drvene građe crkve spremljeni su za analizu.
Arheološko nalazište kod crkve Majke Božje Gorske u Loboru u stručnoj je literaturi dugo bilo poznato kao najsjevernije nalazište hrvatskoga pletera. "Svi dosadašnji nalazi jako su važni i vrijedni i zaslužuju da se, uz veći interes županijske i državne politike, prezentiraju ovdje u Loboru gdje su pronađeni. Tu još ima na stotine drugih manjih nalaza, primjerice hrvatskoga pletera zbog kojeg je i svetište poznato u arheološkoj literaturi već pedeset godina.
Sada se raspolaže sa 40-ak komada, koje bi trebalo izložiti u muzeju u Loboru", rekao je dr. Filipec, inače voditelj na Katedri za opću srednjovjekovnu arheologiju Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnji radovi uskoro će se završiti zbog nadolazeće zime, a dr. Filipec najavio je da će Arheološki zavod, u interesu struke i hrvatske povijesti, na proljeće nastaviti istraživanja, no koliko i što će se raditi ovisi o novcu. U ovoj godini Ministarstvo kulture dalo je za radove 250.000 kn, većim dijelom i Arheološki zavod, a pomogle su i Općina i župa Lobor te domaći poduzetnici. "Arheološka istraživanja s mnogo nalaza, kao što je slučaj u Loboru, vrlo su skupa i zbog toga se u nastavku računa na veći angažman mjerodavnih institucija. U Loboru, ali i na brojnim drugim lokacijama oko Zlatara, ima posla za još idućih dvadeset godina, no žalosno je što se mjerodavni ne brinu dovoljno za očuvanje svoje nacionalne povijesti i kulture na stručan način već se na lokalitetima radi bagerima", zaključio je dr. Krešimir Filipec.
