Grad je simbol civilizacije, a studija o promjenama na povijesnoj vremenskoj lenti svjetskih urbanih naselja nikad dosta. Najnoviju knjigu s naslovom “Fenomen grada” potpisuje zagrebački arhitekt i urbanist dr. Radovan Miščević (rođen 1925.).
Autor je u analizi obuhvatio sva glavna poznata urbana mjesta, od prvih prapovijesnih naselja u Podunavlju, potom graditeljskih kultura u mezopotamskom “plodnom polumjesecu” uz rijeke Eufrat i Tigris (sumersko-akadska kultura oko 2900.-1950. g. pr. n. e.), potom urbanizacije u dolini Nila.
Slijede gradovi s područja današnjega Pakistana, Kine, Amerike, sve do europskih sredozemnih gradova. Objašnjava urbana mjesta Pariza, Londona, Rima, Venecije. Pitanje voda i zaštite okoliša jedno je od temeljnih za rješavanje u 21. stoljeću. Kao urbanist osmislio je planove za Osijek i Zagreb, a posebno se u knjizi koncentrira na ta dva grada.
Govoreći o krizi suvremenoga metropolisa koji je postao prevelik Mišćević se oslanja na Mumfordovu tvrdnju da je riječ o razaranju grada u antigrad koji doživljava destrukciju klasičnih gradskih funkcija jer “suvremeni grad nije samo u urbanoj, već i u ekološkoj krizi”.
Za grad 20. stoljeća Miščević koristi pojam profitopolis - karakterizira ga nered u prostoru, gubitak prostornog planiranja, privatizacija interesa, trgovanje prostorom. Odgovor na to stanje pronalazi se u poukama prošlosti koje uče da je urbanizam odraz vremena i društva u kome je nastao.
