Prije točno deset godina američka televizijska kuća HBO počela je
emitirati seriju utemeljenu na kolumnama tada još nepoznate
autorice Candace Bushnell i seks je ušao u gradove. Međutim,
seks je u gradovima konzumerističkog Zapada odavno bio tema razgovora
uz jutarnju kavu.
Carrieine “manolice” ispričale su nekoliko
duhovitih priča, ali nisu pokušale mijenjati svijet. To su
učinile druge književnice u sasvim drukčijem svijetu, u
društvu u kojemu je seks još tabu tema, a moda se
najčešće povezuje s feredžom. Azar Nafisi iz Irana, Ayaan
Hirsi Ali iz Somalije, Rajaa Alsanea iz Saudijske Arabije i Anita
Amirrezvani rođena u Iranu napisale su zanimljive i kvalitetne knjige u
kojima su čitavome svijetu otkrile što se skriva iza
feredža.
Zapadnjački voajerizam
– Jedan od unutarnjih razloga popularnosti islamskih autorica
jest i to što čitatelji žele ući u posve nov, svjež i
autentičan svijet kako bi iz te perspektive odgovorili na mnoga goruća
i aktualna pitanja vlastite egzistencije –
objašnjava Ana Brnardić, urednica Naklade Ljevak, koja je
objavila “Lolitu u Teheranu” A. Nafisi,
“Nevjernicu” A. Hirsi Ali te “Djevojke iz
Riyada” R. Alsanee.
Dr. Nadežda Čačinović, profesorica na Filozofskom fakultetu i
feministička aktivistica, kaže da u interesu zapadnjaka za te knjige
ima i malo voajerizma, pa čak i neke čudne zavisti zbog napetosti
života u tom svijetu na koji gledamo iz superiorne pozicije.
– Jedan od razloga zašto su te knjige postale
toliko popularne jest i to što imaju posve klasičnu
strukturu: pojedinac koji se bori protiv društva, grupe. To
ih čini izrazito zanimljivima i napetima –
naglašava dr. N. Čačinović.
“Lolita u Teheranu” prva je knjiga koju Naklada
Ljevak plasira na hrvatsko tržište 2005. godine. Riječ je o
memoarskoj prozi Azar Nafisi, profesorice koja tada u Islamskoj
Republici Iranu na sveučilištu predaje zapadnu književnost.
U vrijeme diktature ajatolaha Homeinija A. Nafisi odlazi s fakulteta te
u tajnosti poučava četiri djevojke zabranjenim djelima J. Austen, F.
Scotta Fitzgeralda, H. Jamesa i V. Nabokova.
Nafisijeva u svakom svom tumačenju i pripovijedanju jasno izriče otpor
političkoj i vjerskoj tiraniji koju su pratile brojne cenzure, racije i
gušenja svake slobode, a pogotovo ženske. Sve što
se tumačilo kao “zapadnjački”, bilo je strogo
zabranjeno. Djevojčice su morale paziti da im nokti ne budu dulji od
dopuštenoga i da, primjerice, svoju jabuku ne grizu
previše zavodnički.
Ponižene i zlostavljane
“U Somaliji, kao i u mnogim drugim zemljama Afrike i Bliskog
istoka, običaj je podvrgnuti djevojčice obrednom
'čišćenju’ tako da im odsijeku
genitalije”, hladnim tonom piše u svom romanu
Ayaan Hirsi Ali. Autorica je to za koju je Hrvatska doznala kada je
odjeknula vijest da je ubijen nizozemski redatelj Theo van Gogh, s
kojim je Hirsi Ali surađivala na filmu o zlostavljanju islamskih žena.
U svojoj biografiji autorica pripovijeda kako je iz Somalije stigla u
Nizozemsku, gdje je progovorila o stravama koje islam nameće ženama.
Opis prvoga seksa samo je jedno od šokantnih dijelova
romana. Budući da je svaka djevojčica “obrezana”,
njezine se vanjske stidne usne zašivaju te tvore
“pojas nevinosti sačinjen od vlastitog nagrđenog
mesa”. Prve bračne noći suprug nasilno razdire ženu, koja
trpi neviđene bolove. Hirsi Ali vlastita iskustva priča iskreno i
otvoreno, s očitom željom da kaže ono što misli –
“prihvatiti stanje podčinjenosti i zlostavljanje jer je to
Alahova volja, za mene je samomržnja”.
Najpopularniju knjigu među ženskim čitateljstvom, onu koju kritičari
nazivaju saudijskim “Seksom i gradom”, napisala je
26-godišnja Rajaa Alsanea. “Djevojke iz
Riyada” poput popularne serije prate život četiriju bogatih
djevojaka u islamskom društvu. – Imala sam
dovoljno hrabrosti da pišem o onome što vidim.
Željela sam predstaviti iskustvo saudijskih djevojaka ostatku svijeta
– rekla je Alsanea, koja nikad ne kritizira svoju vjeru, već
uvijek samo društvo.
Hrvatski književnik i Profilov voditelj odjela za odnose s
javnošću Ivica Prtenjača dao je zaključak našem
pregledu bestselera:
– Tekstovi koji dotiču položaj žene u društvu,
uvijek su zanimljivi i, nažalost, često su pisani i da se taj položaj
promijeni nabolje, u ravnopravniji odnos. Kažem nažalost jer je
ravnopravnost samo proklamirana, ali ne i stvarna. I tu je svaki pomak
ili svaki napor da se u tu ravnopravnost stigne vrijedan pozornosti i
potpore.
BESTSELERI S ISTOKA Posljednji veliki književni trend Zapada
Seks i grad iza feredža
