ZAGREB - Dolazak izaslanstva Matice slovačke na razgovore s vodstvom Matice hrvatske u Zagreb, kao i predavanje za studente slovakistike na Filozofskom fakultetu, bila je prigoda i za razgovor s njezinim predsjednikom dr. Josefom Markušem. Matica slovačka, ugledna kulturna institucija koja će u lipnju iduće godine obilježiti 140 godina rada, čiji je rad obnovljen 1989. nakon demokratskih promjena u Slovačkoj, danas ima 650 mjesnih odbora, s oko 70 tisuća članova u zemlji i inozemstvu. O njezinim djelatnostima može se informirati i na web stranici www.matica.sk
.Koje su bile glavne teme vaših razgovora s vodstvom Matice hrvatske, institucije s kojom dijelite prilično sličnu povijest i sudbinu?
- Osim izmjena informacija o djelatnostima, dogovorili smo i brojne buduće programe suradnje. U lipnju iduće godine proslavit ćemo 140. obljetnicu djelovanja, što se gotovo poklapa sa 160. obljetnicom djelovanja Matice hrvatske. Željeli bismo da na našoj proslavi bude zastupljena i Matica hrvatska. Voljeli bismo pospješiti i da hrvatska kultura bude zastupljenija u Slovačkoj i obratno. To se može postići i poboljšanjem suradnje vaših studenata slovakistike u slovačkim književnim časopisima i publikacijama.
Matica slovačka u budućnosti će poduprijeti gradnju Haulikova spomenika i njegovo postavljanje kao dar Slovaka Zagrebu i hrvatskom narodu.
Kako se nosite s temeljnim današnjim problemom Matice slovačke - rezanjem proračunskih sredstva?
- Mi imamo nešto veću razgranatost svojih zavoda od Matice hrvatske. Mogućnost provedbe tih programa, na žalost, poprilično nam je srezana drastičnim smanjenjem proračuna, koje nije pravodobno objašnjeno. U novom modelu jedini je argument da se manje daje za financiranje institucija, a više za financiranje programa. Mi nemamo ništa ni protiv toga jer imamo i brojne programe, ali za te promjene nije ostavljeno dovoljno vremena.
Koje su konkretne financijske posljedice?
- Malo-pomalo, tijekom četiri godine nove vlasti, proračunska sredstva za financiranje naših djelatnosti skraćena su i devedeset posto. Od nekadašnjih više od 100 milijuna slovačkih kruna, sada dobivamo oko 19 milijuna. To nam stvara prilične teškoće, iako imamo više izvora financiranja osim proračunskog. Sredstva dobivamo i najmom, te iz poduzetničkih izvora, no većina toga ide izravno mjesnim odborima.
Koji su vam programi najviše skresani?
- Dovedene su u pitanju investicije, rad Povijesnog zavoda, te Zavoda za književnost održava se na minimumu. Domovi Matice slovačke u cijeloj zemlji osjetili su nove okolnosti. Morali smo i privremeno obustaviti rad triju važnih kulturno-informacijskih središta u inozemstvu, u Torontu, New Yorku i Buenos Airesu.
U službenim i neslužbenim razgovorima s političarima ponudili smo model razrješavanja toga problema, kako bismo mogli normalizirati djelatnosti. Osim toga, ni svi predstavnici nove vlasti ne podržavaju smanjivanja proračuna za Maticu slovačku. Matica i po zakonu ima važne zadaće u njegovanju narodne kulture, ali i razvoju naše kulture vani. Također, tu su djelatnosti njegovanja slovačkog jezika u onim regijama u samoj Slovačkoj u kojima Slovaci nisu većina.
Kako se može povećati broj hrvatsko-slovačkih i slovačko-hrvatskih prijevoda?
- Ono u čemu mogu pomoći dvije matice vezano je uz brojnu izdavačku aktivnost obiju institucija. U časopisima, novinama i publikacijama u izdanju Matice slovačke (Slovenske pohl"adi, Slovenske narodne noviny i Slovensko) široko je polje mogućnosti tiskanja prijevoda hrvatskih djela na slovački. Osim poezije, proze, eseja, mislim da čitatelje u obje zemlje zanimaju i članci o našim zemljama. U tom smislu radujemo se i što će iduće godine biti pripremljana dva broja "Vijenca" posvećena slovačkoj kulturi.
Željko Valentić
