Nakon što je prije dvije godine napokon uspostavljena kompletna obrazovna vertikala u plesu, osnivanjem studijskih programa suvremenog plesa i baletne pedagogije na ADU, ples je ove godine ponovno marginaliziran.
Umjetnici u akciji
Ove godine nije upisana nova generacija. Posebnost Odsjeka plesa na ADU čija je predstojnica Andreja Jeličić, to što se studiji iz područja baleta i suvremenog plesa odvijaju pod jednim krovom; u svijetu su, tradicionalno, odvojeni u zasebnim institucijama. Studenti neke predmete slušaju zajedno, surađuju, što je značajno u današnje vrijeme interdisciplinarnosti i labavljenja konvencionalnih granica među granama umjetnosti, žanrovima i formama. Nastava na studijima oslanja se, osim na domaći kadar, i na ekspertizu inozemnih nastavnika, a zajedno s još neriješenim prostornim pitanjem to iziskuje značajne izdatke.
Doprinos osvještavanju problema s kojima se suočavaju baletni profesionalci dali su domaći dizajneri i kreativci Loredana Bahorić, Boudoir, Elfs, Juraj Zigman, Ivona Martinko, Martina Franić, Link by Ogi Antunac & Zoran Mrvoš, Dženisa Pecotić, Ivana Bakal, Mario Miše i Boris Pavlin – osmislili su unikatne baletne špice koje će se prodavati na humanitarnoj aukciji "Život je ples" koja će se održati kao uvertira u premijeru "Orašara" u zagrebačkom HNK 10. prosinca u 16 sati. Na već postojećim špicama kreativno su intervenirali pa su špice postale instalacije. Početna je cijena svake 500 kuna, a sav prikupljeni novac ide u Fond za inozemne edukatore. Pokretačica je bivša plesačica i vlasnica NTS dućana Nina Tarnovski.
– Formalno obrazovanje često je prepreka našim plesnim profesionalcima pa unatoč iskustvu svoje znanje ne mogu prenositi mlađim generacijama. Odlučili smo im pomoći – rekla je Tarnovski. Umjetnicima je rad na projektu velik izazov.
– Živim balet od najranije mladosti, a hendikep je 178 centimetara visine. Posrećilo mi se da balet mogu živjeti u drugoj formi kroz kostimografiju. Ples smatram jako bitnim, treba se podsjetiti što je bilo prvo sredstvo izražavanja. Upravo pokret – rekla je dizajnerica Dženisa Pecotić.
Suptilne destrukcije
Baletnoj profesiji potrebno je mjesto gdje se toj umjetnosti može pristupiti studiozno i profesionalno, smatra kostimografkinja Martina Franić, dobitnica nagrade Marul.
– Baletne papučice meni su najljepše "rasturene" procesom vježbanja. Zanimljivo je da svaka balerina papučice prvo rastrga iznutra, slomi nešto u njima, baš kao što mora slomiti i nešto u sebi kako bi se pokret oslobodio. Ta lijepa umjetnost sastoji od puno suptilnih destrukcija kako bi se izgradila zadivljujuća figura – kaže Franić.
Ples je podsvjesno odredio modnu estetiku Juraja Zigmana. Bezbroj predstava, kostima, glazbe, utkalo se u njegovo pamćenje. Imao je priliku gledati baletne predstave najslavnijih solista, podjednako diveći se njima kao i onima koji zbog zemljopisa, uvjeta u kojima rade možda nisu toliko veliki i slavni, ali su svojim radom i talentom uspjeli prodrijeti do emocije.
– Od malena gajim interes prema kazalištu, prema umjetničkim ekspresijama i prema svemu onome što pokreće umjetnost. To mi je odredilo životni stil i zbog toga gledam na svoj rad očima koje su upravljane povijesnim utjecajima umjetnosti koju čak sad, nesvjesno, s manje ili više interesa pratim, koja me okružuje i usmjerava – kaže Zigman.
Zašto se ta humanitarna akcija odvija uz izvedbu Orašara a ne uz neku predstavu suvremenog izričaja ili izvedbi ZPA i tako je većina studenata iz suvremenog plesnog izraza..zašto ta dosadna špica i to još u ovim kičerskim izdanjima,