MARINA - Spilja svetih Filipa i Jakova nedaleko od Marine, hodočasničko mjesto gdje se odavnina dolazilo na zavjet, krije arheološki vrlo vrijednu građu koja svjedoči o kontinuitetu uporabe ovoga svetišta od prapovijesti do danas. Treću godinu prvi plato spilje, na kojemu je sagrađena kapelica svetih Filipa i Jakova, šest zidanih oltara i dva zdenca istražuje ekipa Arheološkog muzeja u Splitu predvođena Antom Pitešom, višim kustosom.
- Svetište je prastaro, što su dosadašnja istraživanja potvrdila. Probna sonda sjeverno od kapelice dala je presjek od prapovijesti, helenističkog vremena, cijelog Rimskog doba pa do kasnog srednjeg vijeka. Zasad najstariji pronađeni predmeti mogu se po ukrašenoj keramici cetinske kulture datirati od 2300 do 1500 godina prije Krista - kaže A. Piteša. Spilja je elipsastog oblika, dužine 50 i širine 12 metara. Peteročlani arheološki tim, uz Pitešu tu su Ivo Donelli, konzervator, Zrinka Buljević i Sanja Ivčević, arheologinje, Mario Čović, arhitekt-dokumentarist, te Ivica Nevešćanin, student arheologije, zasad istražuje prvi dio u kojem je kapelica, šest razmaknutih oltara,, s natpisom venecijanskog majstora Jacobusa, koji je izgradio jedan od zdenaca. Pronađena je velika količina keramike, životinjske kosti, šest rimskih novčića i dva kremena prethistorijskih nožića. Na prvom velikom stalagnitu reljefno su isklesane dvije glave, od kojih je jedna vjerojatno kasnoantička, iz 4. stoljeća, s otvorenim očima, kakvih ima i u Dioklecijanovoj palači u tom razdoblju. U unutrašnjem dijelu spilje, gdje hodočasnici obilaze Sveti krug s kamenom pločom zvanoj grob Svete Mandalene, ostali su pisani tragovi.
- Hodočasnici su urezivali natpise i grafite pa je ona arhiv pismenosti u kamenu. Pronađeni su natpisi na latiničnom pismu, gotičkom kurzivnom pismu, bosančici i kićena slova majstora Jacobusa. Tradicija hodočašća održala se do danas, na blagdan svetih Filipa i Jakova, pa su najnoviji natpisi na pojedinim mjestima bezobzirno prekrili stare - kaže Piteša. Posla za arheologe i konzervatore u spilji će biti još godinama. U sebi krije još mnoge tajne, kao i plato ispred nje na kojemu su ukrašeni ostaci stećaka te zidić iz kasnoantičkog doba. Nužno je zaštiti ulaz u spilju, a u unutrašnjosti bi bilo dobro urediti stubište s rukohvatom i onda je zaštićenu prezentirati javnosti.Međutim, to neće biti moguće sa skromnim novcem kojima raspolažu stručnjaci - prošle i pretprošle godine Ministarstvo kulture ih je financiralo s po 12.000 kuna, ove godine izdvojilo je 20.000.
Slavica Vuković
