Na nedavno završenom Interliberu svoju je ponudu audioknjiga izložila i biblioteka book&zvook. O zanimljivoj ponudi bilo je riječi i na tribini održanoj u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara, a za Večernji list su svoju ponudu detaljnije objasnile Lana Deban i Ljubica Letinić.
Što uključuje ponuda book&zvook biblioteke?
Zasad imamo četrdesetak naslova uglavnom domaćih pisaca u vrhunskim glumačkim izvedbama. Među klasicima ovdašnje književnosti izdvajamo “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice, roman koji odlikuje glazbenost našeg jezika možda i više od bilo kojeg drugog romana napisanog na tom jeziku. U interpretaciji glumca Zorana Čubrila “Proljeća” traju gotovo 17 sati, dakle 17 sati čistog užitka za naš svijet čujnog. Osim što naš projekt pohranjuje jezik kakvim govorimo, on je i riznica upečatljivih glasova. Kod nas možete čuti kako Mustafa Nadarević čita priče iz “Sarajevskog Marlbora”, u osebujnoj izvedbi Pere Kvrgića možete čuti Ferićeva “Anđela u ofsajdu”, Tomićeva “Muškarca bez brkova” čitao je Ivica Vidović, tempom i na način kakav danas više ne možemo sresti. U sasvim drugom raspoloženju čitao je i veliki srpski glumac Nebojša Glogovac predivni roman “Komo”, izuzetnog Srđana Valjarevića, a tu je i zbirka priča makedonske spisateljice Rumene Bužarovske “Nikamo ne idem” koju izvodi sedam glumica. Slušatelji mogu čuti i novije tekstove, zanosne eseje o Mediteranu Jurice Pavičića iz “Knjige o jugu”, zatim maleno ali izuzetno potresno štivo “Schindlerov lift” Darka Cvijetića u njegovoj interpretaciji. Ivana Bodrožić također je sama čitala svoj dnevnički roman “Hotel Zagorje”. Zadovoljne smo što smo u protekloj godini uspjele povećati broj naslova za djecu. Uz knjige spisateljice Sanje Lovrenčić i njenih “Malih zvona”, tu su i najnoviji rezultati izleta teatra Poco Loco u audioprodukciju.
Neka od vaših izdanja i nemaju tiskanu inačicu?
Tako je, i skrivamo ponos zbog originalnih audioizdanja. To je dijalektalna čakavska zbirka pjesama u prozi Marice Buratović ili pak aktivistička zbirka poezije “Bez zastoja i bez straha” u kojoj 18 naših pjesnikinja, mahom svojim glasom, čineći gotovo zbor, čitaju pjesme koje povezuje tema nasilja i otpora tom nasilju. Zbirku su uredile Sanja Baković i Aida Bagić. Najopsežniji takav projekt koji je rezultirao prvom originalnom publicističkom knjigom za slušanje naše je suizdanje s Katarinom Luketić. Njena knjiga “Balkanska predavanja: šest prijedloga za sljedeće desetljeće” minuciozan je pregled recentne domaće književnosti, svojevrsni vodič za kritičko čitanje s igranim književnim ulomcima. Od akustički interesantnijih naslova spomenut ćemo zbirku bilješki Milana Majerovića-Stilinovića, jer njegove planinarske zapise ujedinjene u knjizi “Što sam naučio na planini” prate dugi pasaži glazbe Mateja Meštrovića s albuma “Velebit” i “Piano Waves” uz soundscape. Zanimljiv akustički reljef postigli smo i u nadrealističkoj poemi grčkog pjesnika Thanosa Gogosa koju krasi smjela interpretacija glumca Nikše Marinovića i glazba nizozemskog sastava Rooie Waas, a koja je naša prva suradnja sa Sandorfom. Najavljujemo i prvu audiomonografiju, uvid u umjetnički opus istarskog muzičara i performera Francija Blaškovića. Nju ćemo objaviti iduće godine, a plod je prijateljske suradnje s najneobičnijim radijem u Hrvatskoj, s radijem Rojc iz Pule
Kakvo je tržište audioknjiga u nas i postoji li?
Book&zvook je stvorio pretpostavku da izgradimo to tržište. Upustile smo se u produkciju knjiga jer smo nakon radijskog iskustva povjerovale da se možemo uhvatiti u koštac s glumačkim interpretacijama i dugim trajanjima. I same smo počele slušati knjige, otkrile koliko to može biti praktično i predivno, pratile smo podatke koji govore o širenju navike slušanja knjiga, o brojkama koje potvrđuju nagli rast tog segmenta izdavaštva. Te brojke se, naravno, nisu mogle odnositi na nas kad knjiga za slušanje u našem jeziku, u komercijalnoj cirkulaciji, praktički i nije bilo. Postoji biblioteka za slijepe, s impresivnim fondom naslova, no te su biblioteke, kao svuda u svijetu, zatvorene za javnost. Odlučile smo početi snimati knjige, no ubrzo smo naišle na problem s plasmanom. Ni jedan od globalnih servisa za slušanje nije spreman prihvatiti audioknjige na malom jeziku poput našeg, pa smo razvile platformu za njihovu distribuciju, book&zvook, svojevrsnu virtualnu knjižaru i slušaonicu kojoj pristupate putem vašeg pametnog telefona ili tableta. Bilježimo registracije od Ognjene zemlje, preko arapskih i azijskih zemalja do Novog Zelanda. To ističemo kao kuriozum. Dakako da je najveća koncentracija naših korisnika u Hrvatskoj, pa u regiji, a zatim i u onim zemljama zapadne Europe u kojima ima najviše naših iseljenika.
Na koji način ljudi mogu pristupiti vašim audioknjigama?
Aplikaciju book&zvook možete pronaći na uobičajenim mjestima, na platformi Google Play Store, Apple App Store i Huawei AppGallery. Book&zvook besplatno spustite u svoj telefon i registrirate se e-mail adresom. I to je sve. Možete čuti besplatne ulomke svih knjiga, nakon kupnje možete pristupiti svim poglavljima i parcijalno ih downloadati. Aplikacija pamti dokud ste stigli sa slušanjem, pa možete lako nastaviti. To je naročito korisno, jer slušamo u prilikama kad ne možemo čitati, u kretanju, vožnji, uz rekreaciju ili neki hobi kojim su nam zauzete ruke. Neki ljudi slušaju zato da odmore oči. Neki jer vole slušati. Iskustvo je ljepše ako slušate sa slušalicama. Odnosno, što je bolja reprodukcija, bolji je i doživljaj.
A kakvi su vam planovi?
Razvijat ćemo biblioteku i usavršavati aplikaciju – book&zvook je složen i zahtjevan sklop mobilne tehnologije i umjetničke kreacije. Produkcija svake knjige stavlja nas pred važne odluke o izboru glasova i pristupu tekstu, pa i postprodukcijskim zahvatima na snimkama, a stalni i brzi razvoj tehnologije traži da samu aplikaciju redovito prilagođavamo tim promjenama. Važno nam je nadograđivati i karakteristike same aplikacije kako bismo poboljšali korisničko iskustvo. Imamo nekoliko ugovorenih naslova za iduću godinu, a do kraja ove objavit ćemo uz knjigu Semezdina Mehmedinovića “Me’med, crvena bandana i pahuljica”, “Svjetionik” Virginije Woolf u prijevodu Tomislava Ladana i “Walden” H. D. Thoreaua u prijevodu Dinka Telećana. Veselimo se radu na “Mediteranskom brevijaru” Predraga Matvejevića, i zbog samog teksta i zbog mogućnosti da ozvučimo to more. Naročito se veselimo knjizi “Sedma republika”, prerano preminulog pisca i našeg prijatelja Ante Perkovića.
