Rekonstrukcija objekta Čutić u Muzeju "Staro selo" Kumrovec, opremanje Rustikalne dvorane dvorca Veliki Tabor te cjelovita i energetska obnova dvorca Oršić samo su dio onoga što Muzeje Hrvatskog zagorja (MHZ), u čijem su sastavu uz Kumrovec te Veliki Tabor, i galerija Antuna Augustinčića, Muzej krapinskih neandertalaca te Muzej seljačkih buna, očekuje do kraja godine. Najavljeno je to na jučerašnjoj konferenciji za medije koju je u prostorima Muzeja krapinskih neandertalaca održao ravnatelj MHZ-a Jurica Sabol, a koji je okupljene podsjetio i na najvažnije uspjehe koje su postigli lani.
– Možemo reći kako je protekla godina za nas bila obljetnička. Naime, obilježili smo 450. obljetnicu Seljačke bune, 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja kao najkompleksnije baštinske ustanove u ovom dijelu Europe, a u listopadu smo obilježili i 50. obljetnicu Muzeja seljačkih buna kao i 70 godina našeg najstarijeg muzeja, "Staro selo" Kumrovec, naš biser na otvorenom – istaknuo je Sabol te dodao kako su u 2023. uspjeli realizirati sve planirane investicije pa čak i nekoliko nenadanih. Rodnu kuću Josipa Broza Tita kao i obiteljski gospodarski objekt, kovačnicu te staru pučku školu koje se, među ostalim, mogu razgledati u Muzeju "Staro selo" Kumrovec, lani je tako razgledao znatno veći broj posjetitelja nego prijašnjih godina.
VEZANI ČLANCI:
A osim nostalgičnog ozračja tradicijskog sela, dodao je Sabol, privukle su ih i brojne manifestacije među kojima je i jedna od najpoznatijih automobilskih utrka, WRC Croatia Rally. Skupe jurilice zastale su u Kumrovcu i u lipnju u povodu manifestacije "Tie Fly", a šezdesetak luksuznih sportskih vozila privuklo je ondje na stotine posjetitelja. Usto, tradicionalno se u svibnju zabavljalo i na manifestaciji "Dan mladosti i radosti" koja je okupila na tisuće štovatelja rođenog Kumrovčana, Josipa Broza, a brojni posjetitelji nisu propustili ni veliki festival Općine Kumrovec "Eko, etno fletno festival", održanog u kolovozu. Održano je lani i još jedno izdanje "Zagorske svadbe", jedne od najstarijih manifestacija u Krapinsko-zagorskoj županiji. Naime, rad na toj kulturno-turističkoj manifestaciji započeo je davne 1981., a osmišljena je s ciljem očuvanja i prezentacije tradicijskih svadbenih običaja te folklornog izričaja Hrvatskog zagorja.
– Lani smo u Kumrovcu održali i nekoliko tematskih izložbi te brojne pedagoške radionice. Što se tiče investicija, ono po čemu je Kumrovec prepoznatljiv je upravo zaštićena arhitektura Hrvatskog zagorja, a ono na što smo ponosni je da smo lani uspjeli obnoviti čak šest krovišta, pet od slame te jedan od betonskog crijepa, što nam je predstavljalo izuzetno velik izazov, a investirali smo više od 60.000 eura – istaknuo je Sabol. Kumrovec je tako lani, dodao je, posjetilo gotovo 100.000 domaćih i stranih posjetitelja, a među kojima se našlo i nekoliko stotina Izraelaca.
Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu jedina je kulturna ustanova u Hrvatskoj, naglasio je, u kojoj je u rujnu obilježen Međunarodni dan mira, a održane su i brojne izložbe mladih kipara s Akademije likovnih umjetnosti, kako bi imali priliku svoje radove prvi put predstaviti kroz muzejsku izložbu. Što se investicija tiče, obavljali su se dopunski radovi na novom studiju galerije, sanirano je i krovište, a galeriju je lani posjetilo gotovo 10.000 posjetitelja.
– U dvoru Veliki Tabor lani je održana samo jedna izložba, međutim, tijekom čitave godine održano je nekoliko posebnih događanja, među kojima je najpoznatiji Tabor Film Festival, međunarodni festival kratkometražnog filma koji se kontinuirano održava već više od dva desetljeća. Organizirali smo ondje i brojne kazališne predstave, a prvi put i ljetno izdanje glumačkog festivala u Krapini – istaknuo je. Veliki Tabor jedan je od deset dvoraca kojemu je lani dodijeljen Zlatni pin, priznanje koje dodjeljuje Google na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa, a posjetilo ga je 40.000 posjetitelja.
Osim velikih obljetnica proteklu je godinu u Muzeju seljačkih buna obilježio i festival Rock and Roll z brega na dol koji se ondje održao prvi put, ali i obnova dvorca Oršić koji je stradao tijekom zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine. – S pomoću sredstava iz Fonda solidarnosti lani smo uspjeli završiti prvu fazu konstrukcijske obnove vrijedne više od 770.000 eura, a uspjeli smo obnoviti kompletnu muzejsku čuvaonicu. Muzej, iako je postav bio malo izmijenjen, nismo zatvarali tijekom konstrukcijske obnove, ali za ovu je godinu planirana cjelovita i energetska obnova, projekt vrijedan više od sedam milijuna eura, koja uključuje i novi stalni postav – istaknuo je Sabol te najavio kako će tom prilikom prvi put u povijesti dvorac biti zatvoren za posjetitelje, a otvorenje je planirano za 30. lipnja 2026.
Prestižno međunarodno priznanje "Big see" u kategoriji dizajna turizma lani je osvojio najposjećeniji od pet muzeja Hrvatskog zagorja, onaj krapinskih neandertalaca u Krapini koji je tijekom 2023. posjetilo gotovo 150 tisuća posjetitelja. Prvi put organizirana je ondje i izložba namijenjena najmlađima "Vijesti iz prapovijesti", a prodano je i više od 90.000 ulaznica, čime je oboren rekord.
Na žalost ima ih puno koji podržavaju zločin i zločinca.