Na čelu Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, jedne od najvećih koncertnih dvorana u Hrvata, već se godinu dana nalazi ravnateljica Nina Čalopek koja je uvela brojne promjene i unapređenja – od novih programa za djecu i mlade do obnove cjelokupne dvorane koja nas tek očekuje. Na samome početku nove koncertne sezone razgovarali smo s mladom ravnateljicom koja nam je otkrila kako teče sanacija te kakvi nam se noviteti i zanimljivosti spremaju.
Već ste godinu dana na čelu Dvorane kao prva žena s tom titulom u posljednjih 50 godina.
Komplimenti koje dobivam najčešće su odraz pozitivnog stava, ali istodobno i odraz čuđenja u kontekstu svijeta u kojem, nažalost, još uvijek živimo. Osim što sam prva žena, ujedno sam doživljena i kao jako mlada, iako iza sebe imam već dvadeset godina karijere. Ipak, svojom se pozicijom ne opterećujem previše. Povlaštena sam što imam priliku na temelju iskustva, znanja i sposobnosti obnašati ovako važnu funkciju. Osjećam odgovornost i zadovoljstvo, a i mogućnost da stvorim jednu bolju, tolerantniju okolinu. Također, do kraja mandata svakako bih se htjela približiti sanaciji Dvorane.
U kojoj je fazi sanacije?
Sanacija ravnih krovnih terasa je u tijeku, postavljanje nove izolacije i temeljni građevinski zahvati završeni su, a sada još čekamo postavljanje novog podnog kamena. Cijela infrastruktura – od vrlo kompliciranog sustava klimatizacije prostora do komunikacijske opreme – funkcionira na rubu rizika. Veliki je to "organizam" kojemu je svaki segment izrazito bitan jer utječe na funkcioniranje svih ostalih, a mi smo, kao uprava Dvorane, zaduženi da program teče više-manje neometano. Sanacija, koja bi trebala obuhvatiti sve segmente Dvorane, u pripremnom je procesu, a tu je uključeno pola gradskih ureda i službi Grada Zagreba, no za konkretnu će sanaciju ipak trebati proći još nešto vremena.
U nedavnom intervjuu rekli ste kako niste još uspjeli zaviriti u sve ladice Lisinskog i sagledati cjelokupno stanje dvorane.
U Lisinskom sam sad već, ili tek, godinu dana, a odradila sam golem posao koji se možda ne vidi jer se temelji na poslovnim procesima, upravljanju i ustroju ustanove. Trebalo je uvesti reda, počistiti nepravilnosti i nemar koji su se taložili godinama. Realizirane promjene, koje su došle prije očekivanog te kojima sam zadovoljna, a posebice onima na programskom planu, ono su što najviše zanima našu publiku.
Kakve programe možemo očekivati u novoj sezoni?
"Lisinski srijedom" nova je platforma koja otvara prostor za jazz, world music, impro i eksperimentalnu glazbu. Dolaze nam Damir Imamović, Veja i Maria Mazzotta u koprodukciji s Izvorištima, zatim jazz-legenda Steve Coleman i Five Elements te ekipa za koju sam sigurna da Mala dvorana Lisinski neće biti dovoljna – Marc Ribot Y Los Cubanos Postizos. Tu je i Mimika ansambl čije će se live snimanje novog albuma održati upravo u sklopu ovog ciklusa koji otvaramo već 25. rujna.
Za ovu ste sezonu najavili i ciklus komorne glazbe "Lisinski da camera".
Komorne glazbe, točnije ciklusa koji spaja različite stilove i pristupe komornom muziciranju nedostajalo je, kako u Dvorani tako i u Zagrebu. Kolege iz gitarističkog tria Elogio htjeli su pokrenuti vlastiti ciklus, pa sam njima pridružila vrhunski kvartet saksofona Papandopulo te ad hoc ansambl kojeg čine violinistica Dunja Bontek, violistica Marija Andreaš, violončelistica Monika Leskovar i pijanistica Marina Filjak. Svaki ansambl ponudit će publici tri koncerta koji zajedno čine ciklus "Lisinski da camera". Također, neki od koncerata iz ovog ciklusa, čijoj su se inicijativi pridružili i Zagrebački solisti, imat će svoju matinejsku varijantu za djecu i obitelji koje će biti pripremljene tako da djeca sigurno, rasterećeno i veselo uđu u prostor klasične umjetnosti.
Tu je i Zagrebačko glazbeno proljeće – novi festival koji se prvi puta održao u travnju.
Tako je, festival je to koji u svoje središte stavlja fenomene iz hrvatske glazbene baštine te ih reinterpretira i popularizira, što se pokazalo izuzetno potrebnim danas kada je količina i dostupnost sadržaja enormna. Sjajna je to suradnja Dvorane Lisinski i Zagrebačke filharmonije, a u sljedećem smo se izdanju odlučili u prvi plan staviti Stjepana Šuleka – skladatelja, violinista, pedagoga i profesora na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. On je osoba bez koje danas ne bi bilo ni ozbiljne profesionalne skladateljske prakse, ni škole u našoj sredini, a možda se, zbog stroge konvencionalnosti i konzervativizma, ne bi razvila ni tako snažna potreba kontriranja kroz avangardu koja se oformila oko i danas važnog festivala Muzički biennale Zagreb.
Uveli ste i bogat program za djecu i mlade. Koliko je važno educirati mlade o kulturi?
Edukacija je temelj razumijevanja, razumijevanje je temelj sviđanja i prihvaćanja, a život s umjetnošću svakako je dodatno oplemenjen. Ako zbog programske ponude, otvorene komunikacije, spajanja publike s umjetnicima i kreiranja novih formata, nastaje taj najdivniji spoj – ne samo namijenjen djeci i mladima, nego svakome – nitko sretniji od mene. Čini mi se da se sve manje o ovom problemu samo govori te nastaje pozitivan trend odgovaranja na njega. Dvorana Lisinski, osim što je u svoju sezonu uključila više koncertnih programa i glazbenih predstava za djecu, još je u prošloj sezoni pokrenula kampanju "Postani klasičar – slušaj glazbu za 5" koja djeci i mladima omogućuje kupovanje ulaznica za naš najprestižniji, pa i najskuplji ciklus "Lisinski subotom" za svega 5 eura. Zaključno, nije uvijek sve u sadržaju – nekad je i u pristupu.
