ZAGREB - I 21. stoljeće počinje s bajkama, bar ako je suditi po knjigama za djecu i mladež što su u izdanju "Mozaika knjiga" predstavljene u Hrvatskomu centru za dječju knjigu. Kako je govoreći o "Podmorskomu kralju" Ante Gardaša istaknula Ranka Javor, bajke su u hrvatskoj književnosti za djecu i mladež očito u trendu. Među brojnim djelima koja objavljuje od 1979., "Podmorski kralj" što ga je ilustrirao Edvin Dragičević Gardašu je drugo bajkovito djelo u kojem su očuvana sva obilježja žanra. Prostor za bajku pisac je pronašao usred posvemašnje otuđenosti i brzine, što samo svjedoči da, dok je god zla u svijetu, bajka neće odumrijeti.
Fantastična priča Ludwiga Bauera "Vještica Liza Hainburška" koju je oslikao Vjekoslav Vojo Radoičić govori o mladiću Janu iz Slovačke koji ima ljubav s druge strane granice. Stara vještica koja mu priječi prolaz zapravo je starica povijest koja pojedince uvijek onemogućuje u kretanju, ovaj put s istoka na zapad. Premda smještena u okrilje fantastičnoga, priča i te kako korespondira sa zbiljom, a poruka joj je, kako je istaknula R. Javor, da granice treba brisati.
Pošto joj je "Znanje" u Biblioteci Stribor objavilo bajkovite priče "Čampro", Vjekoslava Huljić se, prema riječima Milovana Tatarina, vrlo uspjelo okušala u fantastičnomu pustolovnomu romanu "Maksove šumotvorine" što ih je ilustrirao Frano Petruša. Roman pokazuje da V. Huljić izvrsno poznaje dječji svijet, kao i žanr bajke, te je vješt pripovjedač. Njezin je iskaz gnomičan, a usporedbe originalne. Jedna je razina romana stvarnosna, a druga fantastični svijet u koji dospijevaju Maks i njegovi prijatelji Nina i Škrlje. Tema je ekološka, a kako će u svemu proći Maks, dječak koji vjeruje da ljudi kad umru postanu stabla bit će zanimljivo i pokojem odraslijem čitatelju.
Odabrane ulomke iz triju knjiga čitala je Sanja Vejnović.
M. Matković
