Samostalni umjetnici u ožujku su Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika uputili peticiju kojom traže povećanje osnovice za uplatu doprinosa s 0,8 na 1,2 posto. Peticiju je potpisalo 410, kako se ističe, samoorganiziranih samostalnih umjetnika kojima država plaća obvezne doprinose, a od HZSU su zatražili da ih obavijesti o svim aktivnostima koje su poduzeli prema Ministarstvu financija i Ministarstvu kulture i medija kako bi koeficijent bio vraćen na 1,2 posto.
Naime, s tih 1,2 posto koeficijent je snižen na samo 0,8 posto 2009. godine, i to zbog antirecesijskih mjera i uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Tada je rečeno da će se koeficijent vratiti na 1,2 posto u trenutku ukidanja tog posebnog antirecesijskog poreza. Antirecesijski porez ukinut je 2010. godine, ali koeficijent za samostalne umjetnike ostao je ultimativno antirecesijski, čvrsto zabetoniran na 0,8 posto!
U Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika stoga su ponovno napisali službeni dopis Marićevu Ministarstvu financija istaknuvši da je prošle, 2021. godine Hrvatska zabilježila najviši dosadašnji rast gospodarstva pa u HZSU misle da je došlo vrijeme za povratak koeficijenta za uplatu doprinosa (o čemu bitno ovisi i visina mirovina) na 1,2 posto. Dopis Ministarstvu potpisao je predsjednik HZSU književnik Hrvoje Kovačević, koji je predložio da se Zakon o doprinosima u članku 78 promijeni tako da se mjesečna osnovica za obračun doprinosa izračuna bude umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,2, što bi odgovaralo i stručnoj spremi i zaslugama velike većine samostalnih umjetnika.
– S temom obračuna osnovice za uplatu doprinosa profesionalnim samostalnim umjetnicima upravni odbori HZSU kontinuirano se bave još od razdoblja u kojemu je ministar kulture bio Tonči Vujčić. Nakon što je skupina samostalnih umjetnika pokrenula inicijativu organiziranjem potpisivanja peticije kako bi se ta tema problematizirala, Upravni odbor HZSU dao im je punu podršku. Kad bi se koeficijent vratio na 1,2, prema važećoj bruto osnovici za 2022. godinu te prema trenutačnom broju samostalnih umjetnika u HZSU, izdvajanje iz državnog proračuna povećalo bi se za otprilike 22 milijuna kuna – izjavio nam je predsjednik HZSU Hrvoje Kovačević.
Treba istaknuti da je u proračunu Ministarstva kulture i medija za obvezne doprinose samostalnih umjetnika za ovu godinu planirana svota od 41,150.000 kuna. A što predsjednik Kovačević zna o prijedlozima novog Zakona o kazališnoj djelatnosti, za koji je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ovog tjedna izjavila da je pred puštanjem u javnu raspravu?
– HZSU nije dio radne skupine za izradu zakona o kazalištima. Dio je radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona o umjetnicima, no od početka epidemije te potresa koji su slijedili nije se dalje radilo na ovom zakonu – ističe Kovačević.
A kako su samostalni umjetnici preživjeli ovo pandemijsko vrijeme, koja traje već dulje od dvije godine?
– Kao što znate, samostalni umjetnici nalaze se u izrazito teškoj situaciji. Jedno vrijeme u potpunosti je bilo zaustavljeno ionako slabo razvijeno tržište umjetnina u Republici Hrvatskoj, zbog čega je HZSU odmah na početku epidemije reagirao prema nadležnim institucijama s prijedlogom pomoći samostalnim umjetnicima u novonastalim okolnostima. Ministarstvo kulture i medija pravovremeno je krenulo s dodjelom potpore samostalnim umjetnicima, koja se isplaćivala samo za tri mjeseca u 2020. godini te za dva mjeseca u 2021. godini, prema propisanim financijskim kriterijima kojima nisu udovoljili svi samostalni umjetnici, članovi HZSU. Pri tome je Upravni odbor upozoravao na problematičnost kriterija prema kojima su brojni samostalni umjetnici ostali bez potpore. HZSU je dopisima u nekoliko navrata tražio nastavak isplata potpora samostalnim umjetnicima, ali Ministarstvo kulture i medija odlučilo se na drukčiji model potpora raspisivanjem natječaja za programe digitalne prilagodbe kako bi se na taj način potaknulo umjetničko stvaralaštvo i prilagodilo epidemijskim uvjetima rada. Osobno mislim da argumenti Ministarstva kulture i medija za takav oblik potpore imaju smisla, no treba imati na umu kako kulturna industrija državnom proračunu donosi otprilike 4,1% prihoda, dok zauzvrat dobije manje od 1%. Trebalo bi se pobrinuti i za umjetnike koji se u ovim turbulentnim vremenima nisu snašli jer oni svojim djelovanjem, često i volonterskim, snažno pridonose nacionalnom identitetu – ističe Kovačević.
