Hrvatski teatar

Više predstava i publike u prosječnoj kazališnoj godini

izvrsni ozren grabarić u gavellinom \"peer gyntu\"
arhiv pixella
30.12.2010.
u 15:24

Prema statističkim podacima broj predstava i publike u kazalištima raste, a recesija nije bitnije smanjila broj premijera. No, hrvatskom teatru ipak je potreban ozbiljniji propuh

Sudeći prema statistici, hrvatskom teatru ide sasvim dobro. Broj predstava u sezoni 2009./2010. znatno je povećan, a u kazališta je ušlo 100.000 ljudi više u odnosu na prethodnu sezonu. Ipak je ugledna umjetnička tvorevina BADco. 11. prosinca morala otkazati predstavu “Solo Me” u zagrebačkom Jedinstvu kojom je htjela proslaviti deseti rođendan jer nije bilo grijanja!?

Ljutnja neovisne scene

U državnim i gradskim kazalištima grijanja i tople vode još ima, ali ljutnja neovisne scene sve je veća. Em dobivaju mrvice za program, em nemaju gdje igrati predstave, pa pobune plesača, alternativaca i samostalnih umjetnika bez uloga u posustalim sapunicama nisu isključene. Prošla godina bila je i godina jubileja. Montažstroj je proslavio dvadeseti, a Ulysses deseti rođendan. HNK u Zagrebu ušao je u 150. sezonu, a statistika tvrdi da imamo i veći broj registriranih privatnih kazališta koja se žele organizirati i potom ujedinjeni i jači prodavati predstave diljem Hrvatske.

I kanonizirana nagrada hrvatskog glumišta označila je decentralizaciju hrvatskog teatra. Više nego ikada prije nagrade su išle izvan Zagreba, pa bilo to čakovečkim Pinklecima, šibenskom i vinkovačkom kazalištu, osječkom HNK, Ulyssesu... Pravo je čudo da za glumačku nagradu nije niti nominiran veličanstveni Gavellin Ozren Grabarić koji je ulogom Peer Gynta postao mjera kvalitetne klasične glume u hrvatskim razmjerima. Valja tome pridodati i njegova Tartuffea, kojim je Gavella otvorila sezonu. Zagrebačko kazalište mladih imalo je premijeru “Garaže” Zdenka Mesarića u Buljanovoj režiji u La MaMi u New Yorku i još se snažnije otvorilo aktualnim temama, pa i onom nasilja među mladima. I Frljić je s riječkim “Turbo folkom” gostovao na bečkome proljetnom festivalu. Kazalište je u Muzeju suvremene umjetnosti dobilo i novi prostor, dvoranu Gorgonu efektnog imena.

Dramski izvozni pisci

U inozemstvu su često gostovale neovisne skupine, ali je činjenica da naši kazališni redatelji relativno slabo kotiraju u europskom kazališnom prostoru, naravno, izuzmemo li Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju... zemlje iz trenutačno politički oportune jugosfere. No, na pravom izvoznom terenu daleko bolje prolaze dramski pisci, poput Slobodana Šnajdera, Ivane Sajkom, Tene Štivičić, Mire Gavrana, Ivora Martinića...

Mnoštvo napisa u odlazećoj je godini izazvao izbor intendanta u Splitu te smjena Senke Bulić u Velikoj Gorici. Pisalo se o tome više nego o predstavama i glumcima, režiserima i scenografijama, kostimima i dramskom tekstu. Kao da politika i ranije na čela kazališta nije postavljala mahom sebi odane umjetnike od kojih će neki na direktorskom položaju dočekati i mirovinu. A hrvatskom teatru treba ozbiljni propuh.

Komentara 3

BU
budisvoj
22:42 30.12.2010.

koliko zarade od prodaje karata....koliko naplate dnevnica...koliko požderu i popiju..brijuni za 7 kuna/dan.....koliko ih financira država....sve je postalo obiteljski biznis...

PI
pin
02:40 09.01.2011.

Denis Derk po običaju prtlja po površinici i diže prstiće u nešto o čemu nema pojma. Pola toga nije rekao, pola je krivo, a ostalo ne zna. Jedino zna kojoj politici uređivačkoj mora služiti. Ma fuj, srami se pripuzu.

AM
amato
17:39 02.01.2011.

U hrvatskim kazalištima ima kvalitetnih ljudi, ima i dobrih kazališnih kuća. Ali njihov status ni približno ne korespondira s njihovom kvalitetom. Takozvana neovisna scena je ustvari ovisna scena jer i oni ovise o novcu iz proračuna. Razlika je samo uu tome što oni taj novac troše bez kontrole, dok su ova tzv. državna ipak kontrolirana. Ako ćemo iskreno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije