Povijesna vrela istarskih muzeja obiluju pričama koje se posljednjih godina sve češće oživljavaju u turističkim atrakcijama, a lokacije na kojima su se kroz stoljeća odigravali za poluotok važni događaji vrve od posjetitelja.
No jedna je pruga, ona koja vodi od Lupoglava do Štalija, te zbirka legendi Drage Orlića “Štorice od štrig i štriguni”, posebno priča o svećeniku koji je bio optužen da se bavi čaranjem, potaknula porečkog dizajnera, glazbenika i režisera Cristiana Kolacija da krene u ostvarenje dugoplaniranog projekta, snimanje filma “Ferata za nikamo” na istarskim dijalektima. Naime, dokumentarno-igrani film kakav je Kolacio zamislio temeljio bi se ne samo na zanimljivoj radnji – odnosno zapisu koji datira iz 16. stoljeća i koji prikazuje nepravedno optuženog svećenika kojeg progoni čak i sam biskup te angažira lovca na glave – već i na raznolikosti i bogatstvu istarskih dijalekata.
Istrioto i vlaški dijalekti su koji su prepoznati kao nematerijalna baština te zaštićeni odlukom UNESCO-a, a prema režiserovoj zamisli, glumci bi u filmu govorili na još dva – istriotu, te istrano-venetu.
Upravo zbog specifičnosti dijalekata filmu će, priznaje Kolacio, trebati titl jer će se dogoditi da ga ni ljudi iz Istre neće razumjeti, a kamoli netko iz drugog dijela zemlje.
– Sve je krenulo od ideje da prema Orlićevoj knjizi o štrigama i štrigunima snimim dokumentarac. No, kako to obično biva, životne vas obveze rastegnu na sto drugih strana pa se ta ideja rasplinula. Ne zadugo jer sam hodajući uz prugu Lupoglav – Štalije došao na ideju da priču smjestim upravo u taj dio Istre. Možda to neće odgovarati prvobitnom okruženju priče o svećeniku optuženom za ‘štrigulije’, ali će zato možda biti više nalik istarskom vesternu – objašnjava redatelj. Krajolik koji je odabrao vezuje ga za dio Istre u kojem se govori čiribinski, svojevrsnom obliku arhaičnog rumunjskog, pa mu je desna ruka u pripremi Viviana Brkarić, predsjednica je lokalne Udruge Spod Učke koja se bavi očuvanjem vlaškog i žejanskog jezika.
– Projekt je gotov, nedostaje još nešto glumaca za koje su otvorene audicije. Poprilično je teško naći one koji su voljni raditi na ovakvim projektima, to više što je pred njima velik posao učenja dijalekta koji je za mnoge poput stranog jezika – objašnjava Cristian Kolacio. Dodaje kako se oko “Ferate za nikamo” okupio sjajan tim: Neven Radaković, etno grupa Veja, Kastavski sabor, etno skupina Šćike, modna dizajenerica iz Rijeke, slikar i dizajner Hamza Naser, ali i sve one koji rade na zaštiti čakavštine. Financijski okvir još nije posve zatvoren, no s obzirom na to da su ih u Istarskoj županiji odbili, okrenuli su se izvorima koji financiraju manjine u EU.
kvir još nije posve zatvoren, no s obzirom na to da su ih u Istarskoj županiji odbili, okrenuli su se izvorima koji financiraju manjine u EU.
