– Potvrdili smo napokon da je pred ulaznim bastionom postojao podizni most – presretna je kustosica arheološkog odjela Muzeja Međimurja Branka Marciuš, koji vodi istraživanja na ulazu u kompleks starog grada s palačom u čakovečkom Perivoju Zrinskih.
Zaštitila ih glina
Pronađeni su drveni ostaci konstrukcije mosta koji je vodio preko obrambenog jarka do ulaznog bastiona, ali i brojni vrijedni pokretni nalazi iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća. Prvi se put kopalo na tom dijelu kompleksa jer se izrađuje idejna dokumentacija za obnovu utvrde koja će se prijaviti za novac iz fondova EU, a plan je da se usput rekonstruira i podizni most. Neke ideje već postoje, a najizglednija je ona da se pred ulazom iskopa jarak preko kojeg bi se spuštao manji podizni most, dok bi veći dio postojećeg zemljanog nasipa ostao nedirnut. Kako je originalni most izgledao, može se samo pretpostaviti. Postoje neki povijesni prikazi, no ne može se tvrditi da su sto posto točni. Ovih dana stiglo se do sloja dubokog nešto više od četiri metra. U glinenom, vlažnom sloju najbolje su očuvani nalazi.
– Pronašli smo drvene nosače konstrukcije mosta i nalaze iz 1550. do 1650. godine, baš iz razdoblja kad se most gradio. Vezan je uz ulazni renesansni bastion koji je gradio Nikola Zrinski Sigetski sredinom 16. stoljeća. Unutra u kolnici bila je starija srednjovjekovna utvrda. Pronašli smo predmete, poput pribora za jelo, ključeva i novčića iz vremena gradnje i modernizacije utvrde – kaže kustosica. To je posebno važno jer muzej nema puno takvih nalaza iz vremena Zrinskih budući da je nakon gašenja zrinsko-frankopanske urote i pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. godine vrijedna pokretna imovina zaplijenjena.
Ostaju 3D prikazi
Kao najzanimljivije iskopine izdvaja prekrasnu žlicu i noževe koje su, vidi se na prvi pogled, koristili imućniji. Ne može se potvrditi, ali nije isključeno da su taj pribor za jelo koristili upravo – Zrinski. Novčići su srebrni denari, s grbom Ugarskog Kraljevstva, likom Majke Božje koja u naručju drži Isusa, natpisom vladara, godinom u kojoj je iskovan i oznakom kovnice.
I dok će ti nalazi biti izdvojeni, lijepo očuvane grede koje se jasno vide bit će ponovno zatrpane, zaštićene geotekstilom, pijeskom i zemljom, da ne propadaju. Zasad nema načina da ih se konzervira i pokaže. Ostat će samo fotografije i 3D laserski prikazi.
>> Arheološka senzacija: Iskopali srebrno posuđe staro 1600 godina
hrvatska slavna povijest