DOSSIER XXL

Atlantida - Mitski otok neki su tražili i u Jadranu

'atlantida_nnn_unu_180713'
25.07.2013.
u 08:40

Kako je pisao Platon, prije desetak tisuća godina savršen svijet nestaje u jednom danu i jednoj noći

Sigurno ste se puno puta u životu zapitali kako bi bilo živjeti u zemlji izobilja, pravednosti i dobrote, u naprednoj civilizaciji koja je ovladala mnogim tehnološkim čudima koja život čine jednostavnim i lakšim. U takvom \"raju na zemlji\" ne bi bilo bolesti ni zločina, nepravde ni siromaštva, jednom riječju vladala bi idila. Jedna slična zemlja navodno je i postojala prije desetak tisuća godina na otoku Atlantidi.

Solon donosi priče

O njoj je prvi pisao još slavni grčki filozof Platon u 4. stoljeću prije nove ere, a tvrdio je kako je dvjestotinjak godina prije toga drugi poznati Grk Solon priču o Atlantidi donio iz Egipta. Solon je bio poznati atenski zakonodavac i pjesnik, jedan od legendarnih sedam mudraca, koji je nakon što je proveo društvene i agrarne reforme u Ateni, deset godina putovao Sredozemljem, pa je tako neko vrijeme proveo i u Egiptu. Ondje je, tvrdio je Platon, u hijeroglifskim zapisima vidio priču o Atlantidi koju je na povratku donio u Grčku. Navodno je i sam Solon u svojim putopisima pisao priču o njoj, tako barem tvrdi povjesničar Plutarh, no to je djelo izgubljeno.

Otok Atlantida bio je veličine \"Libije i Azije zajedno\", opisivao je Platon, što znači da je obuhvaćao površinu Sjeverne Afrike, bez Egipta, te Male Azije, odnosno Turske. Bogatstvo te civilizacije ogledalo se u tome što su dvorci i hramovi bili prekriveni zlatom i srebrom, dok je sam glavni grad bio opasan zidinama od bronce. Atlantida je navodno bila smještena s druge strane Heraklovih stupova (Gibraltar) a dominirala je i zapadnim Sredozemljem. Iako je u Platonovo vrijeme opis lokacije možda bio i jasan, od tada do danas nitko nije uspio locirati Atlantidu, koja je potpuno nestala u \"jednom danu i jednoj noći nesreće\". Najčešće je se smješta u Atlantski ocean ispred Gibraltarskog prolaza, no mnogi se s time ne slažu i, ovisno o tome koji dio Platonova izvještaja tumače, stavljaju Atlantidu na razna mjesta u Sredozemlju, a ima i tvrdnji da se nalazila čak i u današnjoj Švedskoj, Japanu ili u Indijskom oceanu.

Nama je svakako najzanimljivija teorija da se nalazila u Jadranskom moru i da su drevni Atlantiđani tumarali hrvatskom obalom i njome vladali. Postoji, naime, teorija da Heraklovi stupovi nisu oduvijek bili ime za Gibraltar, a pogotovu da to nisu bili u Platonovo vrijeme. Prema toj teoriji, sve do sredine 3. stoljeća pr. n. e. taj je pojam predstavljao područje oko Sicilije, a neki ih čak smještaju na lokaciju Otrantskih vrata, koja čine ulaz u Jadransko more. Legenda kaže da je stanovništvo Atlantide uživalo u blagostanju dugo vremena, sve dok se njihovi vladari, koji su s vremenom \"razrijedili\" svoju božansku krv, nisu pokvarili i zaratili s \"ostatkom svijeta\", odnosno s narodima koji su živjeli u Sredozemlju. U obrambenom ratu koji su predvodili Praatenjani, narodi Sredozemlja uspjeli su inače superiorne osvajače pobijediti.

Preci svih nas

Jednako kao lokacija tog kontinenta misteriozan je i njegov nestanak, a iz Platonova opisa da je nestao u jednom danu i jednoj noći, od posljedica potresa, mnogi špekuliraju kako se opisom Atlantide opisuje uništenje minojske civilizacije na Kreti u erupciji vulkana Tere oko 16. stoljeća pr. n. e. Atlantidu mnogi smatraju Platonovom izmišljotinom kojom je želio slikovito ilustrirati svoje misli o uređenju države, no čak i ako bi to bilo tako, vjerojatno se ljudski rod neće tako lako ohladiti od traganja za dokazom njezina postojanja, bila ona u Atlantiku, Sredozemlju ili Žutom moru. Atlantiđani su, ipak, bili izvanzemaljskog porijekla, gradili su prve piramide i vjerojatno su preci svih nas. Tako tvrde mnoge teorije.

>>Još zanimljivih tema pronađite u našem serijalu Dossier XXL

>>Jesu li znanstvenici zaista otkrili izgubljenu Atlantidu?

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije