Na prvu, ovo vam zvuči kao nepotrebno pitanje s očitim odgovorom, koja je razlika između crvenog i bijelog vina? Bijelo vino se radi od svijetlog grožđa, a crveno od crvenog… Pa ipak, odgovor je daleko od jednostavnog. Za početak bijelo vino je sve samo ne bijelo, od svijetlo žutog do zlatnog, ali dobro, koje su bitne razlike?
Ljudi u neznanju pretpostave da je razlika samo u grožđu, a da je postupak isti. Crveno (ili crno kako ga još zovemo) vino se radi od svih tamnijih bobica grožđa, a najviše od plavih. Više-manje sve varijacije vina se prave od tamnoplavih bobica grožđa dok se bijele rade od svijetlih bobica. Međutim, postoji još jedna velika razlika između bijelog i crvenog vina, sama proizvodnja. Kod bijelog vina je proces je jednostavniji, grožđe se gnječi i dobiveni sok – mošt – fermentacijom u određenim uvjetima postaje vino. Kada bi isti proces napravili s bobicama tamnog grožđa, dobili bi vino bijele boje, jer je sok tamnijeg grožđa također svijetli. Boja dolazi od kožice grožđa, pa tako za crveno vino nije dovoljno samo gnječiti grožđe da bi dobili sok, već se mora zdrobiti u „kašu“ soka, pulpe i kožice. Takva „kaša“ prolazi proces fermentacije i nastaje crveno vino.
Druga velika razlika je hrana uz koju se vino najbolje sljubljuje i paše. Zaboravite „bijelo vino riba, crveno vino crveno meso“, taj savjet će vam dati osoba koja nema pojma o pravom vinu (a najvjerojatnije ni dobroj hrani). Dobar Chardonnay (bijelo vino ako ste totalni početnik) možete jednako dobro servirati uz teletinu i uz pesto genovese. S druge strane, većina crvenih vina će odlično ići uz odrezak tune ili filet lososa.
Uzmimo primjer jednog od naših najboljih hrvatskih vina, Chardonnay Éclat, koje je na svjetskoj vinskoj dodjeli nagrada Decanter 2017. godine, osvojilo je broncu u jakoj konkurenciji. Ovo vrhunsko vino možete slobodno poslužiti (pravilno ohlađeno naravno) uz blage sireve poslužene s bilo kojim orašastim plodovima, teletinom, piletinom, pa čak i mladim odojkom. Od morske hrane izvrsno paše uz kozice, škampe, jastoga i dobrom ribom, npr. iverkom zapečenim u rolu sa začinima. Vino ne mora biti servirano samo uz glavno jelo, možete ga jednako efektno ponuditi i uz jabuke, mango, slatki kruh od banane ili kolač s kremom od vanilije.
Isto tako na primjeru još jednog vrhunskog domaćeg vina, Eclat Plavac mali, možemo vidjeti kako crveno vino nije rezervirano samo za gulaš ili divljač. Plavac mali je vjerojatno naša najpopularnija vinska sorta, i to s razlogom, a Eclat plavac mali je snažno vino odvažna okusa koje ostavlja dugotrajan i postojan retro okus. Slaže se odlično s jačim sirevima, svim vrstama divljači, pikantnim kobasicama, svinjetinom i roštiljem. Od morske hrane slobodno poslužite uz tunu ili lososa, a od voća mu odlično odgovara bobičasto voće. Ako volite origano, ovo vino također ide uz sva jela u kojima origano ima dominantni okus od začina. Za desert ga poslužite uz kolače s kremom od kave, klasičnim pitama ili schwarzwald tortom.
Ljudi koji vole hranu (i vino) najbolji su ljudi, kaže Julia Childs, a mi se slažemo. Elegantna, jednostavna večera koja ističe vina koja se toče i ljude koji se druže može biti izazovno, ali jako zadovoljavajuće iskustvo ako se savršeno izvede.
Jedan od najvažnijih aspekata (osim vina) za ugošćavanje obitelji i prijatelja na nezaboravnoj večeri je atmosfera. Razmišljajte kao da prvi puta gledate prostor gdje se sve odvija. Je li sjedenje prikladno? Je li veličina sobe ispravna? Kakva je atmosfera i koliko vina pripremiti? Boca vina je oko 4 čaše. Ako se radi o laganom obroku, pola boce po osobi će biti dovoljno… Ali realno, ljudi nekada popiju više kada jedu i kada je dobro društvo, pa preporučujemo barem jednu bocu po osobi. Uostalom, dobro vino neće propasti, uvijek možete u njemu uživati kasnije. Pobrinite se da također vino poslužite na pravoj temperaturi i pokušajte prezentirati i sipati vina u pravilnom redoslijedu ako ste se odlučili gostima prirediti mali „wine tasting“. Uvijek krenite s pjenušavim vinom, zatim svijetlim bijelim, pa eventualno rosé, nakon čega idu jača crvena vina, a zatim desertna vina za kraj.
Pripazite i na temperaturu pri serviranju vina, mnogi serviraju prehladno vino i time pokvare pravi dojam koje vino daje pri kušanju, pogotovo crveno vino zbog količine tanina. Većina vina na poleđini ima uputu o pravoj temperaturi serviranja, pa investirajte u termometar koji će vam pomoći da u potpunosti uživate u okusu dobrog vina.
I najvažnije, što poslužiti? Prvo, razmislite želite li večeru u puno sljedova ili nešto lagano i jednostavno. Sve ovisi o tome što vi i vaši gosti volite. Drugo, razmotrite kakvo će biti vrijeme. Hoće li biti južina ili će hladni vjetar sve ohladiti? Hladne temperature nas tjeraju da žudimo za jačom i toplijom hranom iz očiglednih razloga. Za uzvrat, topliji dani savršeni su za sezonsko povrće, voće i rashlađena jela. Zatim pomislite na glavno jelo i dodajte svoje predjelo i priloge. Važno je osigurati raznovrsnost, a opet ravnotežu boja, tekstura, temperatura i okusa na stolnom stolu. Na primjer, ako je vaše glavno jelo komplicirano, napravite jednostavnije priloge i obrnuto, imajte na umu da je cilj ravnoteža i najvažnije, naravno, dobro vino!
Sadržaj omogućio Vinolog
