Jeste li znali kako je bivša Jugoslavija u ukupnoj europskoj proizvodnji industrijske konoplje sudjelovala s čak 25 posto, odnosno da je bila najveći proizvođač na Starom kontinentu? Ta se biljka rabila, primjerice, za izradu vreća, užadi, čvrstih tkanina za jedra, da bi je onda postupno počela zamjenjivati puno jeftinija plastika i potpuno je istisnula. Primjerice, talijanski školski vojni brod Amerigo Vespucci imao je 50 godina jedra od konoplje za koja je odlučeno da ih se treba promijeniti u korist novijih, izdržljivijih materijala. I ti materijali nisu izdržali niti pet godina. Bila je to jedna od anegdota koju nam je ispričao David Skoko koji je u prostorijama Agencije za ruralni razvoj Istre pripremio četiri izvrsna jela čiji je važan sastojak bila konoplja.
A bio je to tek vrhunac priče o obnovi kulture industrijske konoplje u Istri kroz posjet tvrtki Hemp Histrica koja je na prostoru nekadašnje farme Purisa, nekada velike a danas nažalost tvrtke u stečaju, organizirala uzgoj boškarina, autohtonog istarskog goveda, čija će prehrana ovdje jednim dijelom biti od konoplje uzgojene na obližnjem polju i prerađene na farmi. Ovo polje industrijske konoplje najveće je u Istri, čak 18 hektara, nalazi se odmah podno Motovuna, na jednoj od najljepših istarskih lokacija. Ima prostora da se ta površina i proširi kako i da se uzgoju konoplje pridruže i drugi.
– Konoplja se nekako stalno ponavlja u svakodnevnom govoru, tako da mi više ne komuniciramo tu biljku kao nešto ekstravagantno ili provokativno. To je biljka kao i svaka druga. Samo ovaj put smo odlučili prije svega predstaviti jedne vrlo korisne suradnje za Istru i autohtone proizvode, i zato smo ponudili konoplju kao dio u gastronomiji.Ušla je na velika vrata i za to je zaslužan David Skoko, a posebno hvala AZRRI-ju i gospodinu Igoru Merliću koji je i prepoznao ovakav doprinos istarskoj tradiciji, rekla nam je Rafaela Babić iz Hemp Histrice koja kaže kako imaju i zaista kvalitetne cvjetove vlastite proizvodnje te ih je zanimalo kako se konoplja ponaša u suhomesnatim proizvodima, ali i u vinu.
- Naše životinjice su naše domaće životinje. Opskrbili smo im najbolju moguću njegu i mjesto za život, kazala je Babić ističući kako se u suradnji s AZRRI-jem čuvamo istarsko govedo, jer smatraju da ono što je istarsko moraju i čuvati, pomalo i ljubomorno. AZRRI je izuzetno je zadovoljan dosadašnjom suradnjom, a svakako su spremni i dalje pružati podršku s obzirom da se radi o autohtonim proizvodima na crvenoj istarskoj zemlji.
- Što se tiče samih kobasica, istražili smo pomno nutricionistički dio te usporedili konoplju zapravo s popularnim začinima koji se inače koriste pri konzerviranju kobasica te došli do određene formulacije. Kobasice su još u testnom procesu, tek trebamo odlučiti koja kobasica ide u serijsku proizvodnju. Tu moram zaista zahvaliti AZRRI-ju koji je prepoznao naš trud i entuzijazam te nam svojim resursima i znanjem pružio priliku za razvoje, istakla je. Osebujni istarski boškarin hranit će se ubuduće jednim dijelom i konopljom gdje se očekuje kako će kvaliteta njegova mesa biti znatno bolja. No, već minulog ponedjeljka imali smo prilike probati desetak suhomesnatih proizvoda napravljenih od njegova mesa u kombinaciji s konopljom, među njima, primjerice, i salamu sa sjemenkama konoplje.
– U suradnji s tvrtkom Hemp Histrica započeli smo projekt konzumiranja konoplje u poznatim istarskim proizvodima te smo testno napravili više kobasica. Ključni sastojak je meso istarskog goveda, boškarina. Mislimo da tu ima velikog potencijala, da je to nešto novo. Istra kao vodeća gastronomska regija u Hrvatskoj pokreće program koji je inovativan, a možda i na neki način malo provokativan, ali to je naravno i cilj da ti naši proizvodi pronađu svoju tržišnu nišu, jer radi se o zdravoj prehrani i o nečemu što je svakako budućnost, rekao je Igor Merlić, direktor AZRRI-ja.
Doista, suhe kobasice od boškarina vrlo su ukusne, dijelom i zato što su doista dobro napravljene, a konoplja daje svoj osebujan udio u tim okusima. Posebna je atrakcija bilo vino poznate istarske vinarije Franc Arman, malvazija s konopljom! Točnije riječ je o Armanovoj malvaziji u kojoj je cvijet konoplje macerirao mjesec dana. Vjerujte, konoplja se jako fino osjeti na kraju gutljaja dajući ugodan osvježavajući završetak, vino koje bi trebali probati i vinopije kao i svi ostali. - S obzirom da već dvije godine međusobno oplemenjujemo polja, vinograd s naše strane te konoplja s njihove strane, bilo je logično cijelu gastronomsku priču zaokružiti s našom ponudom vina. Nakon pomnog isprobavanja, pronašli smo ono što odgovara jelima od konoplje te ćemo to s užitkom predstaviti, rekao je Oliver Arman iz ove vinarije. S ovom malvazijom i drugim dobrim Armanovim vinima sparivala su se jela koja je spremao poznati nas chef David Skoko koji je također veliki poklonik konoplje smatrajući kako niti u njezinom, kao ni u slučaju druge biljne prehrane, većini više nije poznato o koliko se blagotvornim svojstvima radi.
– Recimo to ovako, rakija koju imamo u svakoj kući ima 124 loših i jedno dobro svojstvo, a to je da možete dezinficirati ruke. Konoplja ima 124 dobrih i samo jednu pod navodnicima lošu, u svojem će duhu Skoko.
– Konoplja je biljka koja je u ljudskoj prehrani već više od 10.000 godina a tradicionalno se uzgajala na našim područjima. Sasvim je točno kako je Jugoslavija proizvodila najviše konoplje u Europi, bila je po tome doista priznata. Šteta je da smo je zamijenili za plastiku i što je čak dobila i negativnu konotaciju. Zato se zaista veselim što ćemo ovim projektom početi vraćati konoplju u naš život, na naše tanjure, što ćete ovdje moći probati koliko konoplja može dati jelima. Ona ima i dobrih svojstava kod kuhanja, bolje funkcionira u masnoći nego u vodi, na taj se način bolje izvlače njezine ljekovite tvari, objasnio je David Skoko napominjući kako je, primjerice, i protein od konoplje znatno probavljiviji od onoga od sirutke, pa bi ga trebali više koristiti sportaši jer je i ekološka stopa kod konoplje puno manja.
– Konoplja kao prehrambeni proizvod oduvijek i ima svoje mjesto na tržištu, a ponovo sve više zadnjih godina, cijenjena je kada se radi o zdravoj prehrani. Svakako je za nas puno bolje sve napravljeno od konoplje nego od pamuka i sintetičkih vlakana, što se odnosi i na odjeću. Ljekovitost ne treba posebno spominjati, a tu spada i kozmetika dobivena od konoplje, ispričao je naš poznati chef dok je u kuhinji Agencije za ruralni razvoj pripremao jedno od pet jela čiji je dio bila i konoplja, ili neki proizvod od nje napravljen. A pazite sad o kakvim se kombinacijama radi. Krenuli smo s carpacciom od boškarina sa skutom i uljem od konoplje i krekerom od sjemenki konoplje. Sjajan je carpaccio, no na ovom je tanjuru otkriće bilo kreker od konoplje s time da ste jelu mogli pridružiti i kruh od konoplje za koji je Skoko istakao kako je izuzetno hranjiv i vrlo lagan za probavu jer se ne radi kao običan kruh koji inače jedemo svakog dana.
