Zašto je teško odoljeti novom rebru omiljene smeđe slastice?
U finom omotu, a potom i u svjetlucavoj foliji smeđa tabla omiljene slastice oduvijek je bila izazov kojem je malo tko mogao odoljeti. Još kada su u njoj prženi lješnjaci, bademi, groždice...No, jeste li se ikada zapitali što je to čime se sladite. Što sadrži više ili manje smeđa tabla pred kojom padamo ničice i suzdržavamo se pojesti je odmah cijelu? Vremena nema pred takvom ljepoticom za čitanje sastojaka na omotu, a čak i da ih uspijemo pregledati malo će tko razumjeti što ondje stoji.
Ono što zovemo čokolada daleko je od istinske čokolade, a naša nepca slade se tek posve malim postotkom kakaovca. Zanemarivim da bi se slastica u bilo kojem obliku, čak i onom najtamnijem, mogla i smjela nazvati zdravom. Kakaovac, osnova za izradu svake čokolade, toliko je intenzivnog okusa i dragocjen da bi čokolade kakve kupujemo svakodnevno bile deseterostruko skuplje kada bi sadržavale iole pošten omjer prave čokolade i svega ostalog što u njih proizvođači diljem svijeta miješaju kako bi postale blistavo sjajne, podatne, mekane, mirisne, topive na nepcu... i, što je najvažnije, pozivale sladokusce na još jednu kockicu, rebro pa zašto ne i novi paketić.
Masti, emulgatori, šećer, mlijeko u prahu, arome...
Daleko od čokoladne table ili praline jest čokolada kakvu kupujemo. Veletrgovci čokoladom opskrbljuju se na svjetskom tržištu čokolade koje je jednako hirovito kao i svjetske burze. Većina kakovca za svjetsku proizvodnju dolazi iz zemalja trećeg svijeta i ovisi o klimatskim uvjetima na koje je nemoguće utjecati. Iako su prašume i plantaže kakaovca većim dijelom godine zelene, jedna jača suša može odnijeti većinu uroda.
Osim toga, malo je poznato da većinu kakaovca na plantažama ubiru djeca koja nikada u životu nisu ni okusila čokoladu. Naime, djeca su najjeftinija radna snaga u mnogim indijskim državama, Južnoj Americi, Bjelokosnoj Obali... Djeca su najspretnija u penjanju na stabla kakaovca koji se potom reže, vade se zrna, slijedi mu fermentacija i bubrenje u kontroliranim uvjetima, a tek potom sušenje i ponuda na tržištu. Proizvođači iz cijelog svijeta pomno biraju što će kupiti, a cijene variraju.
Berači djeca koja ne znaju za čokoladu
Politički nemiri, izumiranje prašuma te suše koje su posljednje dvije godine poharale plantaže kakaovca rezultat su skoka cijene od srpnja za 34%, a od siječnja skočit će i za 70% jer se dosadašnjim zalihama ne mogu nadoknaditi dvije loše sezone za tu kulturu, čulo se na stručnom skupu o čokoladi u Parizu.
>>Svijet u idućih 7 godina ostaje bez kakaa. Hoće li i bez čokolade?
