U zagrebačkoj prodavaonici poznatog proizvođača modne odjeće, čitateljici L. Š. svidio se dugi krzneni prsluk. Probala ga je, bila je vrlo zainteresirana za kupnju, ali nigdje na deklaraciji nije našla podatak o kakvom se krznu radi. Pisalo je tek kako je riječ o krznu životinje koja je uzgajana na farmi i ne u svrhu tova niti za daljnju upotrebu njezine kože, te da je krzno šišano. Dolazi iz Kine, šivano je u Španjolskoj, cijena (čak 1999 kuna), način održavanja ... No, nigdje ne i vrsta krzna.
Prekršajno prijavljeni
Obratila se prodavačici, koja je, prevrnuvši sve deklaracije našivene u podstavi, otišla po informaciju kod poslovođe. No, odgovor nije donijela, pa je žena odustala od kupnje.
Sve je više potrošača koji paze na svaki detalj onog što kupuju, proučavaju obavijesti o proizvodu, tzv. deklaracije, te na temelju tih informacija kupuje robu. Međutim, koliko puta na deklaraciji niste uspjeli naći informaciju koji bi trebali? Sićušna slova na etiketama mnogima su presitna, i to ne samo starijim potrošačima, jer mladi ljudi koji po cijeli dan rade za računalom sve češće imaju narušenu kvalitetu vida. Nije rijetkost ni da prijevod deklaracije ne odgovara originalnim podacima o proizvodu, kako nam je ispričala M. K., ili da hrvatskog prijevoda uopće nema.
– Baš sam se čudila kad sam odlijepila etiketu s prevedenom deklaracijom kreme za lice, a ispod je na originalnom jeziku bilo više informacija, koje na hrvatskom uopće nisu bile spomenute – prisjeća se. Požalila se samo prijateljima uz kavu, ali nemali se broj potrošača žali potrošačkim udrugama.
– Presitna slova, nepotpuna ili neistinita deklaracija, česte su pritužbe. Zakon ne propisuje veličinu slova, ali kaže da mora biti čitljiva, znači da ju prosječan čovjek, s prosječnim vidom, treba moći pročitati bez pomagala. Primjedba trgovaca da se tako “štedi na prostoru” besmislena je, deklaracija sadrži samo pet bitnih informacija i nikada nije veća od samog proizvoda – ispričala nam je mr. iur. Nela Kovačević, voditeljica Savjetovališta za zaštitu potrošača Split. Dalmatinski potrošač je, nastavlja, upravo ponukan takvim pritužbama, i sam napravio akciju provjere istinitosti navoda na deklaracijama nekoliko dječjih proizvoda, nasumično kupljenih kod četiri različita trgovca. Izvješća su bila više nego poražavajuća: od šest odabranih dječjih proizvoda, četiri su na deklaraciji imala navedena svojstva koja ne posjeduju. Izvješća ovlaštenog laboratorija, naime, pokazala su da su dječje čarapice označene da su od pamuka, zapravo, u raznim varijantama, bile od sintetičnih materijala ili ih sadržavale u većoj mjeri od one navedene, pa su to prijavili Državnom inspektoratu.
A inspektori DI su u prvih deset mjeseci 2012. godine obavili 26.882 kontrole odredbi Zakona o zaštiti potrošača u kojima je utvrđeno 3876 povreda, što je u nešto više od 14 posto slučajeva. Doneseno je 188 rješenja kojima je zabranjena prodaja proizvoda te su prekršajno prijavljeni. Od ukupnog broja povreda, 328 je bilo od pravnih osoba jer deklaracije nije bilo ili nije sadržavala sve propisane podatke (140 povreda), dok u 150 slučajeva obavijest o proizvodu nije sadržavala oznaku zemlje podrijetla, u 38 slučajeva podaci nisu bili jasni, vidljivi i čitljivi te nisu bili napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. (38 povreda). Nadalje, obavljeno je ukupno 5526 kontrola odredbi Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti te je utvrđeno 860 povreda. Gospodarski inspektori donijeli 26 rješenja kojima je naređeno otklanjanje nepravilnosti zbog toga jer je utvrđeno da su proizvodi stavljeni na tržište i/ili raspolaganje bez obavijesti o proizvodu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Međutim, pokazalo se da nije prekršaj ako prijevod ne odgovara originalnoj etiketi.
– Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o hrani propisani su podaci koji moraju biti navedeni na proizvodima te nije nužno da obavijesti o proizvodu na stranom jeziku bude identična obavijesti o proizvodu na hrvatskom jeziku – poručuju iz Državnog inspektorata.
Nedefinirana pravila
Dok se svi slažu da je na nekim proizvodima deklaracija jasno vidljiva i čitka (šećer, sol, neki domaći keksi, mlijeko...), čitljivost većine deklaracija ostaje stvar subjektivne procjene, jer kako nam je ispričao Tomislav Lončar iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, bilo je prijava o presitnim slovima, za koje je inspektor tvrdio da presitna ni nečitljiva – nisu. Ta nedefiniranost potrajat će još neko vrijeme.
– Europska komisija donijela je uredbu, a na znanje ju je primila i Hrvatska, da su najprihvatljivija slova na deklaracijama ona veličine 1,2 milimetra, što odgovara veličini 12 na računalu. Do 2016. godine proizvođači se tome trebaju prilagoditi – kaže Ilija Rkman, predsjednik Saveza Potrošač, koji je član BEUC-a, europske organizacije potrošačkih udruga. Dodaje i “štiklec” kako se u vrijeme donošenja te odluke po bruxelleskim krugovima pričalo da su proizvođači potrošili milijardu dolara na lobiranje kako bi se takva uredba odgodila.
>>Uz ove savjete manje jedite, a svejedno budite siti...
deklaracije su nam nepotpune jer ih ne prevode pravi prevoditelji, već tko zna tko tih prevodi - netko tko baš i ne zna taj strani jezik na kojemu je deklaracija. zato prevedu samo ono što znaju (ili misle da znaju).