Znanstveni tim počeo je istraživanje prehrane pećinskih ljudi koji su živjeli prije više od dva milijuna godina. Istraživače zanima kako prehrana lovca iz davnina može poboljšati način prehrane modernog čovjeka. Pretpostavlja se da se naš predak iz paleolitika, koji je živio u razdoblju od prije dva i pol milijuna godina do prije 12.000 godina, prehranjivao povrćem, voćem, orašastim plodovima, korijenjem i mesom.
Uopće nije konzumirao žitarice, krumpir, kruh i mlijeko. Tek je prije 10.000 godina, u osvit poljoprivrednog doba, počeo uživati i u ovim namirnicama koje su sada osnova prehrane.
Jesmo li mi programirani jesti kao naši preci lovci ili pak kao poljoprivrednici?
Kako bi našao odgovor, globalni div Unilever okupio je tim znanstvenika koji se bave genetikom, antropologijom, znanošću o hrani i botanikom.
Dr. Mark Berry, koji je u Unileveru zadužen za ovo istraživanje, kaže da im je cilj kreirati zdraviju prehranu za moderne ljude.
On smatra da su lovci najviše jeli vrlo raznoliko povrće. Paleolitički čovjek nije bio bijesni mesojed, kako se često smatra, nego svejed koji je volio zeleno. Skupljao je sjemenje, biljke i trave, koristio ih kao začine da bi očuvao ribu i meso te je skupljao divlje plodove.
U suprotnosti s današnjom prehranom koja se temelji na žitaricama, paleolitički čovjek jeo je hranu s manje ugljikohidrata, manje masti, a više povrća. Je li to bila zdravija prehrana?
– Čini se da jest – smatra Mark Thomas, profesor na University College London.
– Paleolitički čovjek mogao je živjeti kraće nego suvremeni, ali nije umirao od loše prehrane.
Prijašnja su istraživanja već pokazala da se manje obolijeva od dijabetesa, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti ako se jede manje ugljikohidrata i masti, a više povrća.
Profesor Thomas kaže da je i prije deset tisuća godina čovjeku bilo dostupno životinjsko mlijeko, ali ga nije konzumirao jer ga nije mogao probaviti. Danas smo 100 posto prilagođeni mliječnoj prehrani. Biljke koje je jeo naš paleolitički predak bile su potpuno drukčije od današnjih. On je imao vrlo raznoliku biljnu prehranu, dok se danas, radi veće zarade, potiče uzgajanje tek nekoliko vrsta biljaka koje uspijevaju svuda u svijetu.
Zar u povrću nisu ugljikohidrati, uz vlakna, glavni nutrijent?