Pažnja struke i javnosti na Svjetski dan srca bila je usmjerena na kardiovaskularne bolesti koji obilježavamo samo jedan dan u godini. Međutim, o srcu bismo trebali razmišljati svaki dan. Brojke pokazuju da su kardiovaskularne bolesti i dalje najčešći uzrok smrti. Više od 17,9 milijuna ljudi diljem svijeta godišnje umre od bolesti srca, što čini 32% svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Hrvatskoj, kardiovaskularne bolesti su na samom vrhu ljestvice smrtnosti te s 22 020 umrlih u 2019. godini čine čak 42,5% ukupnog broja umrlih. Iako postoji pozitivan trend smanjenja smrtnosti u posljednjih 15 godina, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U usporedbi s Europom, sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100 000, Hrvatska je jedna od zemalja s umjereno visokim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Razne bolesti ubrajamo među kardiovaskularne. Najčešći oblici bolesti su ishemijska bolest srca, poremećaji srčanog ritma, srčani udar, zatajivanje srca, bolesti srčanih zalistaka i moždani udar. Hipertenzija ili visoki krvni tlak također je česta bolest, koja je i faktor rizika za srčane i cerebrovaskularne bolesti. Zbog smanjenja nekih čimbenika rizika, poput prestanka pušenja te reguliranja krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi lijekovima, stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti posljednjih se godina smanjila. No, potencijal za daljnje smanjenje koči rast nekih drugih čimbenika rizika poput pretilosti i dijabetesa. Istodobno, zbog starenja stanovništva i boljeg liječenja akutnih stanja u kardiologiji, povećava se i učestalost zatajivanja srca.
Porast broja bolesnika sa srčanim zatajivanjem
Zatajivanje srca je nemogućnost srca da ispumpa dostatnu količinu krvi da bi zadovoljilo potrebe svih dijelova tijela za kisikom i hranjivim tvarima, a učestalost ove bolesti se povećava. Što se tiče Hrvatske, neke su promjene uočene i tijekom pandemije COVID-19. Hrvatski zavod za javno zdravstvo napravio je analizu ukupnih hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti na državnoj razini i napravio usporedbu s 2019. godinom. Rezultati ukazuju na smanjenje broja hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti u prosjeku za 19%. Najveći pad broja hospitalizacija u odnosu na 2019. zabilježen je tijekom ”lockdowna”. Taj zabrinjavajući trend vjerojatno proizlazi iz toga što su srčani bolesnici počeli izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima zbog straha od virusa.
Zatajivanje srca može biti uzrokovano različitim stanjima koja oštećuju srčani mišić poput srčanog udara ili povišenog krvnog tlaka, upale srčanog mišića, bolesti srčanih zalistaka, urođenih srčanih bolesti ili prekomjerne konzumacije alkohola. No, ponekad uzroci bolesti ostaju nepoznati i neotkriveni.
Bolest o kojoj se malo zna i vrlo često ostaje neotkrivena
Transtiretinska amiloidna kardiomiopatija (ATTR-CM) je jedan od mogućih uzroka zatajivanja srca koji često ostaje neotkriven. Pravilna dijagnoza ove bolesti uvijek je bila izazov jer je svijest o bolesti među zdravstvenim djelatnicima niska. Također, simptomi transtiretinske amiloidne kardiomiopatije mogu biti slični simptomima drugih uzroka zatajivanja srca pa mnogi bolesnici godinama nisu pravilno dijagnosticirani. Prosječni životni vijek bolesnika s transtiretinskom amiloidnom kardiomiopatijom, ako se bolest ne liječi, je 2 do 3 i pol godine.
Simptomi, dijagnoza i liječenje
Transtiretinska amiloidna kardiomiopatija je po život opasna bolest koja pogađa srce i očituje se znakovima srčanog zatajivanja, a može biti nasljedna ili povezana sa starenjem. Ako je povezana sa starenjem, najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, a ako je uzrokovana mutacijom gena, nasljeđuje se od roditelja i javlja se s prvim simptomima u dobi od 40 do 50 godina. Transtiretinska amiloidoza nastaje zbog nestabilne strukture i posljedičnog taloženja proteina transtiretina. Nepravilnim smatanjem nestabilnog proteina nastaju amiloidna vlakna koja se mogu nakupljati u srcu i drugim organima, uzrokujući postupno zadebljanje srčanog mišića koje dovodi do zatajivanja srca.
Srčano zatajivanje očituje se simptomima od kojih su najčešći umor, otežano disanje i oticanje nogu. Među karakteristične znakove transtiretinske amiloidne kardiomiopatije uključujemo i nepravilan rad srca, utrnulost, trnce i bol u dlanovima i prstima te stopalima i nožnim prstima, bol ili utrnulost u slabinskom području i donjim ekstremitetima (nastalu suženjem donjeg dijela spinalnog kanala), probleme s očima (poput glaukoma), probavne smetnje pa čak i puknuće tetive bicepsa koje nije povezano s ozljedom.
Rad srca i prisutnost mogućih znakova koji bi mogli ukazivati na transtiretinsku amiloidnu kardiomiopatiju nadzire kardiolog. Među pretrage koje se koriste za dijagnosticiranje ove bolesti uključujemo ultrazvuk srca, biopsiju, magnetsku rezonancu srca i skeletnu scintigrafiju u kojoj pacijent prima malu količinu radiofarmaka, dok snimka pokazuje jesu li na srcu prisutne amiloidne nakupine transtiretina (TTR). U slučaju potvrdne dijagnoze, kardiolog može odlučiti provesti genetsko testiranje kako bi potencijalno isključio mogućnost nasljednog oblika bolesti. Ove su informacije važne i za ostale članove obitelji.
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija. Cardiovascular diseases
- Svjetska zdravstvena organizacija. Top 10 causes of death
- Scientific Reports. Behavioural risk factors and healthy life expectancy: evidence from two longitudinal studies of ageing in England and the US
- Svjetska federacija za srce. Cardiac Amyloidosis
- Svjetska federacija za srce. Transthyretin amyloid cardiomyopathy
- Europska agencija za lijekove. Assessment report
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetski dan srca 2021: ”Koristi srce i poveži se srcem“
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Odjel za srčano-žilne bolesti
- Svjetski dan amiloidoze
