Hotele znamo kako izgledaju. Tu nema dileme. Ili ipak ima? U zaleđu smo pronašli jedan sakriveni, star 400 godina, kraj kojeg svi prolaze, a rijetki zaista znaju o čemu se radi. Na krovu je, istina, originalni znak – dvije kune koje zajedno čine tursku šalicu kave, ali tko bi od nas danas znao da je to oznaka za hotel?! Romantična priča iz turskog doba krije se u mjestu Vrani nedaleko od Pakoštana, odnosno Biograda. Radi se o turskom hanu...
Trgovačke karavane koje su ovdje u 17. stoljeću prolazile, zastajale bi kako bi se okrijepile, imao je turske kupelji, džamiju, kovače... Sve što je bilo potrebno za odmor. U najzapadnijem spomeniku turske arhitekture u Europi danas živi Petar Pelicarić (54). I radnici koji ga obnavljaju. Ovdje ćete dogodine moći iznajmiti sobu. Bit će to opet hotel!
– Sagrađen je 1644., bio je odmaralište, konačište, današnjim rječnikom hotel ili motel. Sagradio ga je Vranjanin Jusuf Mašković, a moja obitelj ovdje živi 130 godina. Eto, ja sam rođen tamo na dvorištu – priča Petar i nudi nas kavom. Vodi nas u jednu od soba.
Uza zid kamin, a usred sobe rupa prekrivena komadom drveta. Toalet? – Nije, nego frižider! Dolje u rupi čuvali su meso... Sobe su veličina 16 m2, ima ih šest dolje i dvije gore – dodaje čovjek koji je rođen upravo u jednoj od njih...
Jusuf Mašković, koji je dao sagraditi han, zbog njega je vjerojatno platio i glavom!
– Radio je kao vrtlar u Carigradu te se sprijateljio s Ibrahimom II., tješio ga je kada je bio u zatvoru. Kasnije je postao vrhovni admiral turske flote, te je sa 416 brodova i 60 tisuća ljudi išao osvojiti Kretu. Ali, nešto je zgriješio, jer smaknut je u Carigradu. Dvije su teorije. Prva kaže da je pogubljen jer je pustio zatvorenike, a druga da je ubijen upravo zato što je novcem iz carske riznice platio gradnju hana – priča Marko Meštrov (33), magistar arheologije i povijesti.
Obnova hana projekt je za koji je iz fondova EU dobiveno 2,3 milijuna eura, ukupna će cijena obnove biti oko tri milijuna eura. A more, par kilometara niže, krije također tajnu. Iz istog doba. Potopljeni trgovački brod kod otočića Gnalića jedno je od najznačajniih postsrednjovjekovnih nalazišta na Mediteranu. Gagliana Grossa. Raznolika brodska oprema, topovi, sidra, okovana škrinja... bili su predmet istraživanja šesdesetih. I neprekidna meta pljačkaša.
– Na terenu smo već dva mjeseca, a najviše nas zanima što je ostalo od broda i što možemo naučiti o renesansnoj brodgradnji. Zanimljivo je da je iz Venecije za Carigrad prevozio sirovine, poluproizvode i raznolike gotove proizvode, poput tekstila, naočala škare britva i sličnog, ali i pet tisuća prozorskih stakala za harem Sultana Murata III. – priča Irena Radić Rossi, docent na odjelu za Arheologiju Sveučilišta u Zadru. Prave filmske priče skrivene su u Biogradskoj okolici...
>> Na Prviću Gates pio pivo i nitko ga nije skužio