mind & soul

I naizgled male laži mogu ozbiljno ugroziti vezu

par
Foto: Thinkstock
1/2
03.02.2015.
u 10:41

Neiskrenost može biti vrlo destruktivna sila koja smanjuje kvalitetu života i sprečava da postignemo svoj potencijal. Pazite da vam laži ne prijeđu u naviku

Moj zaručnik često nalazi gomilu isprika poput poslovnih obveza s klijentima, a zapravo se provodi s prijateljima. Kad ga uhvatim u laži, svoje propuste opravdava opširnim objašnjenjima kako je bio pod jakim stresom i nije se mogao nositi s mojim prigovaranjem. Tada mi uvijek spočitava moje sitne laži kojima sam opravdavala česta kašnjenja na dogovore s njim. Kako da riješimo taj problem?

Zdenka

Svatko ponekad laže, samo je pitanje kada i s kojim ciljem. Ako ih ljudi govore u dobroj namjeri, nazivamo ih “bijelim” lažima. Bijele laži ljudi znaju izreći svjesno, ali češće nesvjesno, najviše zato da ostvare neku nagradu ili izbjegnu neugodnost.

Jedna studija je utvrdila kako ljudi govore dvije do tri laži svakih deset minuta. No dokle god ne povređujemo druge i ne kršimo zakon, bijele laži su čak društveno poželjne, kaže Robert Feldman s američkog Sveučilišta Massachusetts.

No ako u lošoj namjeri lažemo (manipuliramo kako bismo izvukli neku korist za sebe) partneru s kojim smo u ljubavnom odnosu ili braku i time ga povređujemo, cijena je gubitak povjerenja. Povjerenje i/ili nepovjerenje ovisi o tome je li veza utemeljena na iskrenosti i integritetu.

Povjerenje je kamen temeljac dobre veze. Bez nje će parovi živjeti formu, razvlačeći vezu i braneći je naoružani cijelim arsenalom isprika. Parovi koji žive iste vrijednosti i mogu iskreno i direktno iskazati svoje želje, emocije, pa i frustracije, bez okova straha i laži, zaista uživaju jedno u drugome.

U jednom svom članku dr. Hal Urban je dobro opisao negativne učinke nepovjerenja u vezi. Neiskrenost je, kaže, destruktivna sila koja bi se trebala izbjeći pod svaku cijenu. U srži ona utječe na kvalitetu života i sprečava da postignemo svoj potencijal. Dr. Hal Urban naglašava kako stres koji uključuje trud za prikrivanje istine naširoko šteti našem živčanom sustavu. Psihološki nemir podiže našu negativnu razinu stresa. Ako često ponavljamo neiskrenost, to nas pretvara u lažnjake i manipulatore. Neiskrenost zatvara vrata bilo kojem obliku emocionalnog obogaćivanja.

Kao što je poznati Tad Williams rekao “laži govorimo kada se bojimo... bojazan od onoga što ne znamo, bojazan od onoga što će drugi misliti, bojazan od onoga što bi se moglo naći o nama. Ali svaki put kada kažemo laž, ono čega se bojimo raste snažnije”.

Dvije su razine istine. Prva je razina verbalna - laži su verbalno nasilje i značajno umanjuju povjerenje. Ako žena svoje noćne provode s društvom objašnjava isprikama tipa “bila sam kod prijateljice na kasnoj kavi”,  zvuči benigno ali šteta je sigurno napravljena. Ako muškarac kaže da, na povratku kući s posla, nije usput otišao na piće, a zapravo je stao i pio - a obećao kako više neće to činiti - tu laž morat će kad-tad platiti. Naravno, što je ozbiljniji prekršaj, to je potencijalno veća cijena za vezu.

Laganje prelazi u naviku. Kad partner nauči da ste direktni i iskreni u bilo kojoj situaciji, ma koliko frustrirajuća bila za vas ili njega, tada zna da može računati na vašu iskrenost.

Druga je razina istine ponašanje - oba partnera moraju svoje riječi slijediti djelima. Ako obećate da ćete nešto učiniti, to morate i održati. Održavanje integriteta ponašanja jako puno doprinosi izgradnji sigurne veze. Maksimizirajte faktor povjerenja tako što ćete biti potpuno iskreni svaki put kada se potreba povećava. Kažite istinu, ponašajte se prema istini i budite istina. Pod tim uvjetima, veza će dobiti poticaj i procvjetat će.

>>Izbjegnite ‘robotsku’ komunikaciju u braku

>>Da biste oprostili drugima, oprostite i sebi samima

Komentara 2

LI
liliZG
13:15 03.02.2015.

problem nastaje kad onaj koji laže automatski misli da i suprotna strana to radi jer je njemu to postalo normalno, i tu nastaje taj kritični raskorak, ...

OP
openheimer2
11:51 03.02.2015.

ni Einstein nije bil nikad zaručen

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije