Dječje prve riječi su nešto što svaki roditelj jedva čeka čuti, no ponekad se djetetu pogrešno pristupa kod poticanja razvoja govora i jezičnih sposobnosti.
Brojni psiholozi i lingvisti su se godinama bavili temom jezičnog razvoja kod djece. Ono što su uočili su podijelili u više teorija koje se baziraju na nekoliko glavnih postavki.
Neki smatraju da je kod usvajanja jezičnih izraza najvažnija imitacija koja je kod djece u prve tri godine posebno izražena, a neki pak tvrde da su jezične sposobnosti malog djeteta utisnute u strukturu čovjekova mozga što ipak samo djelomično objašnjava jezični razvoj.
Kroz ove dvije teorije, jezični razvoj se može objasniti kao rezultat interakcije unutrašnjih sposobnosti djeteta i vanjskih utjecaja. Drugim riječima, dijete ima određene urođene jezične sposobnosti koje ga zbog želje za interakcijom s drugima i zbog bogate jezične i socijalne okoline potiču da izgradi sustav komunikacije.
Dosadašnje studije su pokazale da su u ranom razvoju rječnika djevojčice naprednije od dječaka, ali svakako veliku važnost imaju i osobine. Djeca koja su opreznija i zatvorenija će kasnije progovoriti, ali kada progovore njihov rječnik raste vrlo brzo.
Kod djece koja žive u dvojezičnim obiteljima je često i razdoblje šutnje kod djece koja čak i nekoliko mjeseci samo slušaju razgovore prije nego progovore na tim jezicima. Svakako treba uzeti u obzir da je svako dijete jedinstveno i ima svoja obilježja koja ga razlikuju od druge djece što znači da nije neobično ako dijete malo odstupa od nekih uobičajenih pravila jezičnog razvoja.
Savjete za poticanje govora kod djece pročitajte na portalu Kreni zdravo
Pogledajte i reakciju djevojčice kada ugleda oca bez brade
Na zalost, clanak obiluje netocnostima. Ocit je amaterizam i nepoznavanje teorija usvajanja jezika i odstupanja u jezicno-govornom razvoju. Cini se da je autor/autorica clanka nestrucnjak za navedenu temu. Pozdravljam dobru volju, namjeru i interes za temu, ali osim njih potrebnaa je i strucnost. U ozbiljnom listu savjete roditeljima ne bi trebali davati neupuceni u temu i osobe bez profesionalnih kompetencija. Ukoliko se pak radi o preuzimanju teksta iz drugih izvora, prije objave sadrzaja preporucila bih provjeru izvora, sadrzaja, kompetencija i dr. Samo za primjer, narodno vjerovanje da su u pocetnom jezicnom razvoju djevojcice naprednije u rjecniku od djecaka (koje se u tekstu navodi kao znanstvena cinjenica) uopce nije tocno i takve tvrdnje roditelje/citatelje mogu navesti da odstupanje smatraju normalom i da dugotrajno odgađaju logopedsku terapiju i to uz ozbiljne posljedice. Dobra volja za obrađivanje teme nije dovoljna. Sigurna sam da je namjera bila dobra, ali bilo bi puno bolje da za strucne teme angazirate strucnjaka. Osobito kad pisete o razvoju, zdravlju, razvojnim poteskocama i sl.