teško i plemenito zvanje

Kardiolog iz Opatije otkriva: 'Ovo su trenuci koji su me najviše pogodili, ali i oni koji su mi se urezali u pamćenje'

bolnica
Shutterstock
17.10.2024.
u 13:30

‘Što smo duže zajedno, proživljavamo više hitnih i stresnih situacija, a kroz njih se trebamo zbližavati i bolje upoznavati’.

Dr. Dario Dilber, istaknuti interventni kardiolog zaposlen u Opatiji, poznat je po svojoj stručnosti, profesionalizmu i izuzetnoj posvećenosti pacijentima. Osim što briljira u medicinskom području, živi i promiče sportski način života. Svakodnevno trči od svog doma do posla, čime ne samo da održava svoju fizičku formu, nego i aktivno promiče važnost tjelesne aktivnosti i zdravih životnih navika.

Unatoč velikoj odgovornosti koju nosi posao interventnog kardiologa, dr. Dilber u njemu pronalazi duboko zadovoljstvo i ispunjenje. Njegov pristup nije samo usmjeren na stručnost u liječenju, već i na davanje osobnog primjera svojim pacijentima. Redovito im naglašava važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti, čineći to kroz vlastitu disciplinu i svakodnevnu fizičku aktivnost.

VEZANI ČLANCI: 

U razgovoru za Index, dr. Dilber je podijelio svoja razmišljanja o ključnim aspektima svog posla, izazovima s kojima se susreće te važnosti timskog rada. Posebno je naglasio kako odgovorni poslovi poput njegovog zahtijevaju pažljivo strukturirano vrijeme, jer bez toga bi bilo nemoguće obavljati obaveze i zadatke s visokom razinom odgovornosti. U interventnoj kardiologiji, greške su neprihvatljive jer i najmanja pogreška može imati fatalne posljedice. Posao zahtijeva visoku koncentraciju, spremnost i brze reakcije, zbog čega je od ključne važnosti uvijek biti odmoran i fokusiran.

Govoreći o svojoj dnevnoj rutini, dr. Dilber je naglasio važnost osobne discipline. Svakog dana započinje s fizičkom aktivnošću, ili trčeći iz Rijeke do posla u Opatiji, ili vozeći bicikl. Udaljenost od devet kilometara svlada za otprilike 40 minuta, nakon čega se u bolnici otušira, popije kavu s kolegama i spreman je za početak radnog dana. Na ovaj način održava visoku razinu energije i mentalne spremnosti koja je nužna za tako odgovoran posao.

GALERIJA: Ovo je 8 načina na koje žene mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti

bolnica
1/10

Kada je riječ o timskom radu, dr. Dilber naglašava kako iako je doktor najistaknutiji član tima, neophodno je da svi sudionici – inženjeri medicinske radiologije i instrumentari u sali – budu koncentrirani i educirani. Dobra atmosfera u timu ključna je za uspješan rad i napredak. Ima sreću da radi s visoko motiviranim i predanim mladim kolegama koji su posvećeni svom poslu te spremni ulagati vrijeme u edukaciju i usavršavanje.

Jedno od najvažnijih pitanja s kojima se susreće u svojoj karijeri je kako pacijentima na pravi način približiti važnost njihovog zdravlja i prevencije bolesti. Dr. Dilber nastoji prema svakom pacijentu pristupiti s maksimalnim poštovanjem i odgovornošću, objašnjavajući im njihove zdravstvene probleme na način koji je razumljiv i blizak. Smatra iznimno važnim da pacijenti razumiju zašto im je prepisana određena terapija, jer mnogi ljudi nerado prihvaćaju lijekove, osobito kada ih moraju uzimati dugoročno. Njegova je filozofija da, ako im liječnik uspije približiti bolest i objasniti važnost terapije, veća je vjerojatnost da će pacijenti pristati na liječenje i slijediti upute.

VEZANI ČLANCI: 

Što se tiče stresa i pritiska na poslu, dr. Dilber se prisjeća početka svoje karijere kada je, uz podršku starijeg brata, intervencijskog dječjeg kardiologa, naučio kako se nositi s komplikacijama na poslu. ‘Kad mi se dogodila prva komplikacija, ne greška, bio sam jako potresen. Trčao sam ujutro u četiri sata, a sljedeći dan sam se našao s bratom’, rekao je za Index. Jedna od ključnih lekcija koju je naučio jest da komplikacije nisu uvijek rezultat greške, već da ponekad situacije jednostavno ne mogu biti predvidljive ili kontrolirane. Bitno je iz svake situacije izvući pouku, analizirati što je pošlo po krivu i kako je tim reagirao, jer jedino kroz takav proces može se napredovati.

Dr. Dilber također ističe važnost ulaganja u ljude, a ne samo u opremu. Ljudi su, prema njegovom mišljenju, temelj svakog medicinskog tima, a kroz zajedničko iskustvo, posebno u stresnim i hitnim situacijama, tim postaje sve bolji i povezaniji. Smatra da su upravo ljudi ključni za uspjeh u njegovom poslu. ‘Što smo duže zajedno, proživljavamo više hitnih i stresnih situacija, a kroz njih se trebamo zbližavati i bolje upoznavati’, dodaje. 

GALERIJA: Obratite pažnju: Ovo su tihi znaci da biste mogli doživjeti srčani udar!

bolnica
1/7

Najviše ga pogađaju situacije u kojima može izgubiti pacijenta, posebice kada se radi o mladim ljudima. Akutni koronarni incidenti kod mlađih pacijenata često zahtijevaju brzu i preciznu intervenciju jer o njoj ovisi njihov budući život. Takve situacije su najteže jer nema prostora za pogreške, a intervencije moraju biti izvedene u vrlo kratkom vremenu.

Neke od najvažnijih situacija koje su mu se urezale u pamćenje uključuju uspješne intervencije kod tri mlada muškarca koji su pretrpjeli infarkt miokarda. Iako su svi naizgled bili zdravi, zahvaljujući uspješnim intervencijama, uspjeli su preživjeti. No, s druge strane, pamti i trenutke kada nije mogao pomoći pacijentima, što ga uvijek tjera na duboko preispitivanje i analiziranje što se moglo napraviti drugačije.

‘Pamtim jednu gospođu, umirovljenu profesoricu koja je imala teški infarkt. Od tri koronarne žile su dvije bile zatvorene. Uspio sam jednu otvoriti, ali drugu nisam uspio. Na sreću, preživjela je jer sam drugu žilu uspio otvoriti u sljedećem aktu i postaviti stent. No pri prvom zahvatu je to tehnički jednostavno bilo neizvedivo.  Ona je, primjerice, simptome i tegobe dugo ignorirala’, kaže on za Index. 

Dr. Dilber također naglašava važnost prepoznavanja simptoma poput bolova u prsima, osjećaja napora i zadihanosti, koji mogu ukazivati na kardiovaskularne probleme. Kod mlađih ljudi, infarkti su često fatalniji jer njihovo srce nije pripremljeno na ishemiju, zbog čega su opasne aritmije češće i teže.

Na kraju, dr. Dilber ističe važnost sekundarne prevencije, posebno kod pacijenata koji su već pretrpjeli infarkt. Svaki infarkt povećava rizik od ponovnog incidenta, što dodatno naglašava važnost edukacije pacijenata o važnosti prihvaćanja bolesti, redovitog uzimanja terapije i postavljanja ciljeva koji će osigurati dugoročno zdravlje.

Znanstvenici došli do novih saznanja kada je najučinkovitije vježbati ako želite zdravije srce!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije