Kao podsjetnik navodim ponovo te demone jer se s njima u koštac moramo loviti svi baš svaki dan. To su prekomjeran unos kuhinjske soli, debljina, nedovoljno kretanja, premalen unos voća i povrća i pušenje čemu su pridruženi nepravilno mjerenje krvnoga tlaka i neredovitost uzimanja lijekova.
U zadnje dvije godine tim demonima pridružio se još jedan opasan pomagač COVID 19, a već desetljećima na ljestvici uzroka smrtnosti i pobola penju se klimatske promjene i onečišćenje okoliša naročito zraka i vode. Tako su nekadašnja četiri jahača Apokalipse prerasla u novi smrtonosni kvintet koji čine arterijska hipertenzija, debljina, šećerna bolest, klimatske promjene i onečišćenje zraka.
Utjecaj klimatskih promjena na krvni tlak opažen je prije više od 60 godina kada su dobiveni prvi podaci o sezonskim varijacijama krvnoga tlaka koji je ovisio o vanjskoj temperaturi. Zadnjih desetljeća uslijedio je niz istraživanja koja ukazuju kako postoji povezanost ne samo s krvnim tlakom nego i s kardiovaskularnom smrtnosti. I vrijednosti krvnoga tlaka i smrtnost najveći su u zimskim hladnim mjesecimam, dok je tlak najniži u toplim mjesecima što je praćeno i najnižom stopom umiranja. I preliminarni podaci EHUH studije potvrđuju da to vrijedi i za Hrvatsku.
Na prvi pogled ovi podaci bi mogli navesti na zaključak kako će s globalnim zatopljenjem prema kojem neupitno hrlimo na populacijskoj razini doći do nižih vrijednosti krvnoga tlaka i manje učestalosti arterijske hipertenzije, te kako bi to u ovom crnilu budućnosti čak mogla biti svijetla točka.
No, u životu ništa nije jednostavno i često se očima ne vidi ono što je bitno, a u medicini gotovo uvijek dva plus dva nisu četiri. Dodatna istraživanja u kojima je krvni tlak mjeren automatskim uređajima tijekom 24 sata (tzv. KMAT) ukazaju kako su zaista u ljetnim mjesecima dnevne vrijednosti krvnoga tlaka danju niže, ali su noćne vrijednosti tlaka više i ne razlikuju se od zimskih vrijednosti. Sukladno tome, u toplim mjesecima znatno je veći broj osoba kod kojih noću ne dolazi do normalnoga i očekivanog pada krvnoga tlaka nego su vrijednosti jednake ili više od dnevnih vrijednosti. To je vrlo važan podatak jer su noćne vrijednosti krvnoga tlaka važan prediktor kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata.
To treba zapamtiti i ozbiljno shvatiti jer se liječenje arterijske hipertenzije uvijek, a pogotovo tijekom toplih ljetnih mjeseci mora temeljiti na 24 satnom KMAT mjerenju krvnoga tlaka.
I ova činjenica ukuazuje kako arterijsku hipertenziju nije nimalo lagano liječiti i kako je taj Tihi ubojica zaista podao i prijetvoran.
To znači da ćemo i u opasno vrijeme globalnoga zatopljenja koje je pred nama morati voditi računa o tome licu arterijske hipertenzije i još redovitije koristiti KMAT, te kako će bolesnici dodatno morati vjerovati svojim liječnicima bez kojih nikako ne smiju samovoljno mijenjati terapiju.
Sa željom da ukažemo na važnost klimatskih promjena dan prije Dana planeta Zemlje Hrvatska liga za hipertenziju i Hrvatsko društvo za hipertenziju pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije za znanost i umjestnost organiziraju 21.4.2022. međunarodni simpozij Klimatske promjene, arterijski tlak i ukupan rizik. Simpozij će biti u hibridnome obliku, a teme su uznemirujuće zanimljive i raznovrsne jer obuhvaćaju utjecaj klimatskih promjena na brojne točke kardiometaboličkoga kruga – od utjecaja na demone kao što su unos kuhinjske soli i debljina, preko šećerne bolesti, displipidemija pa do zlokobnih pečata Tihog ubojice – bolesti srca, moždanog udara i kronične bubrežne bolesti sa završetkom o utjecaju na odabir lijekova i ishod liječenja.
Simpozij je u hibridnom obliku i svi koji imaju interes mogu ga slobodno pratiti preko naše edukacijske patforme gdje možete naći i program simpozija.
Pratite novosti iz Lova i nove misije Lovaca na tihog ubojicu na web stranicama i društvenim mrežama:
www.facebook.com/lov.na.tihog.ubojicu
www.instagram.com/lov.na.tihog.ubojicu
