Dugovječnost nije samo stvar genetske predispozicije već je rezultat složenih interakcija između genetike, okoliša, načina života i društvenih faktora. Proučavanje dugovječnosti može nam pomoći razumjeti kako različiti čimbenici utječu na životni vijek i kako možemo povećati šanse za dug i zdrav život.
Kod ljudi, dugovječnost se često odnosi na doživljavanje stote godine života ili više. Međutim, nije samo duljina života važna već i kvaliteta života u starijoj dobi. Dugovječnost uključuje održavanje tjelesnog i mentalnog zdravlja tijekom cijeloga životnog vijeka.
Koji su sve čimbenici dugovječnosti?
Dugovječnost je rezultat složene interakcije između različitih čimbenika – genetike, koja igra važnu ulogu u određivanju maksimalnog potencijalnoga životnog vijeka, i prehrane, odnosno zdravih životnih navika. Konzumacija hrane bogate antioksidansima i protuupalnim spojevima pomaže u održavanju zdravlja stanica i organa, a redovita tjelesna aktivnost ključna je za održavanje zdravlja srca, mišića i kostiju.
No za dugovječnost nije ključno samo fizičko zdravlje već i mentalno, koje opet ovisi o raznim čimbenicima. Na primjer, tjelesna aktivnost smanjuje stres i poboljšava kvalitetu sna, a snažne društvene veze i podrška zajednice pozitivno utječu na emocionalno zadovoljstvo, a time poboljšavaju i mentalno zdravlje. Ljudi koji održavaju bliske odnose s obitelji i prijateljima imaju manji rizik od depresije i osjećaja otuđenosti, što može doprinijeti duljem životnom vijeku. Optimističan pogled na život, osjećaj svrhe i sposobnost upravljanja stresom također su važni za dugovječnost – ljudi koji se osjećaju zadovoljno i ispunjeno imaju veće šanse za dug i zdrav život.
Najdugovječniji narodi u svijetu
Okinawa, Japan: Stanovnici Okinawe imaju najviši postotak stogodišnjaka u svijetu. Njihov način života uključuje prehranu bogatu povrćem i ribom, redovitu tjelesnu aktivnost i snažne društvene veze. Ovaj otok smatra se Plavom zonom, a tamošnji stanovnici jedni su od najdugovječnijih ljudi na svijetu. Također, znanstvena istraživanja ističu kako je njihova dugovječnost povezana i s tradicionalnom japanskom prehranom, koja je bogata vlaknima, sadrži minimalno prerađene hrane, s jako niskim udjelom šećera i masti.
Sardinija, Italija: U našem susjedstvu, na Sardiniji dio stogodišnjaka u stanovništvu je dvostruko veći nego u ostalom dijelu Europe, a ljudi koji žive na ovom području tvrde da je razlog zdravi mediteranski zrak i organsko uzgojeno povrće, ali i prirodna izvorska voda koju svakodnevno konzumiraju. Također, naglašavaju i važnost fizičke aktivnosti budući da zbog načina života gotovo cijeli dan provode na otvorenome.
Nicoya, Kostarika: Za Kostariku će mnogi reći da je raj na zemlji. Priroda, rajske plaže, bioraznolikost i moto “Pura Vida” (španj. „čist život“) pa je jasno zašto se ova zemlja redovito nalazi na samom vrhu ljestvica koje mjere indeks sreće. A osim što znaju uživati u životu, čini se kako su spoznali i tajnu dugovječnosti. Prosječni očekivani životni vijek u toj zemlji penje se na brojku od 79,3 godine. Osim filozofije, koja igra ključnu ulogu, tajni dugovječnosti pripisuje se i prehrana bogata voćem i povrćem, boravak u prirodu i tjelesna aktivnost.
Ikaria, Grčka: U ovome komadiću raja u Egejskom moru, prosječna se životna dob penje na 90 godina. Iako brojna istraživanja, koja su ondje provedena, nisu potvrdila koji su točno razlozi dugovječnosti stanovnika ovog otoka poznato je da se na Ikariji puno odmara, živi se opušteno te da su stanovnici fizički aktivni i zdravo se hrane.
Loma Linda, Kalifornija: Zajednica Adventista sedmog dana poznata je po dugovječnosti svojih članova, zahvaljujući zdravoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i duhovnim praksama koje smanjuju stres. U ovoj zajednici neki stanovnici žive 10 zdravih godina više od prosječnih Amerikanaca, a slijede prehranu bogatu žitaricama, voćem i povrćem te orašastim plodovima.
Ovih pet nabrojanih lokacija dio su Plave zone, odnosno specifičnih regija diljem svijeta koje su poznate po neobično visokoj koncentraciji stogodišnjaka, odnosno ljudi koji dožive sto ili više godina. Pojam „plava zona“ definirao je Dan Buettner.
Mali koraci prema dugovječnosti
Iako je jasno da dugovječnost uvelike ovisi o životnom stilu, koji je u današnje vrijeme teško mijenjati iz korijena, ipak malim koracima možemo unaprijediti svoje zdravlje. Još od davnina to su prepoznale drevne Inke, narod koji je uživao u blagodatima biljke mace, koja raste u planinama Anda u Južnoj Americi, a naziva se i “zdrava bomba”.
Zbog svojih ljekovitih svojstava naziva se i „peruanski ginseng“ iako, baš poput brokule i kelja, pripada obitelji gorušica. Inke su ovu biljku smatrali svetom, vjerovali su u njezina snažna afrodizijačka svojstva te su je koristili za plodnost, a ratnici su u bitke nosili njezin korijen kako bi obnovili snagu i izdržljivost.
Najbolja maca dolazi iz kolijevke uzgoja, odnosno iz regije Junín, gdje nastaju i Bioandina proizvodi, a posebna mikroklima, mineralima bogato tlo i tradicionalni uzgoj, bez poljoprivrednih strojeva, doprinose njezinoj kvaliteti. Nakon iskapanja, maca se prirodno suši na suncu, obično mjesec dana, i to na istom polju gdje je i rasla.
Bioandina Crvena Maca kompleks kapsule sadrže aktivirani ekstrakt crvene mace (15:1) i vitamine B6 i B12. Količina aktiviranog ekstrakta u jednoj kapsuli odgovara količini od 3000 mg praha sirove mace, a što u dvije kapsule (preporučenoj dnevnoj dozi) iznosi 6000 mg. Crvena aktivirana Maca doprinosi regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava. Mali korak prema dugovječnosti.
Sadržaj nastao u suradnji s Bioandinom.
