Društvo nas je podijelilo na dva tipa – ranoranioce i mrske kasnokasnioce. Ovi prvi miljenici su društva i života koji funkcionira jutrima, a gasi se noću. Međutim istraživanja su pokazala da konvencionalna uvjerenja kako ranim buđenjem maksimalno iskorištavamo dan uz mantru „Carpe diem“ ipak vrijede samo za neke ljude, a sve ovisi upravo o kronotipu.
Postoje ljudi koji ujutro bezgravitacijski „skaču“ iz kreveta bez imalo problema, a drugi zato najradije spavaju do podneva i pritom riskiraju nekoliko uperenih pogleda i rečenica oko lijenosti. Etiketa lijenosti je zapravo daleko od istine, a ona leži u saznanju da svaki čovjek ima drugačiji unutarnji ritam. Kronotip je znanstveni naziv za čovjekov unutarnji sat čije nam poznavanje može pomoći da poboljšamo svoje životne rutine te da spoznamo kako se najbolje prilagoditi dnevnim izazovima.
Četiri kronotipa
Ukupnu količinu spavanja i vrijeme odlaska na spavanje određuje genetika i okolišni čimbenici. Veliku ulogu ima i cirkadijalni ritam, biološki ritam spavanja i budnosti. U našem tijelu postoji 15 satnih gena koji upravljaju dnevno-noćnim ritmom te se još naziva kronobiološkim satom. Taj unutarnji sat kroz 24 sata djeluje u mozgu te balansira ritam između pospanosti i budnosti u pravilnim intervalima. Tako su i djeca tijekom ranog djetinjstva uglavnom jutarnji tipovi, a tijekom adolescencije nastaje promjena u kronotipu prema večernjim tipovima. U odraslosti se opet mijenjaju prema jutarnjem tipu, dok u najstarijih generacija cirkadijalni ritam počinje čak dva sata ranije od mlađih generacija.
Iako se u prošlosti kategorizacija spavača radila prema drugačijim kriterijima, američki psiholog i specijalist za spavanje Michael Breus razvio je novu teoriju koja se popularizirala, a ta je da postoje četiri vrste kronotipa te tipova spavača – tip medvjeda, lava, vuka i dupina. Svaki ima vlastite idealne rutine i bioritam. Njegova teorija govori kako svaki organizam drugačije reagira na potrebu za snom. I dok neki nemaju problema s buđenjem rano ujutro i najproduktivniji su u to vrijeme, drugi svoj maksimum doživljavaju tek poslijepodne ili navečer.
Najčešći kronotip – tip medvjeda
Otprilike pola svijeta pripada ovoj kategoriji koja je najbliža „normalnom“ i jutarnjem svijetu. Tijelo ovog kronotipa prati ciklus izlaska i zalaska sunca te idealan dan ovakvog tipa kreće u sedam sati ujutro s obilnim doručkom punog proteina te ne osjećaju potrebu za kofeinom i do 90 minuta nakon buđenja. Za njih je i produktivnost bolja u jutarnjim satima te pada nakon ručka, u popodnevnim satima nakon 14 sati. Nakon objeda često imaju potrebu odrijemati da se napune energijom. Karakter tipa medvjeda uvriježeno se veže za marljive ljude koji preferiraju rad, no i odmor od osam sati. Oko 22 sata već osjećaju umor, stoga se pripremaju na počinak.
Ranoranilac - lav
Ovaj kronotip dobio je ime prema kralju životinja koji je poznat po svom ranom buđenju. Optimističnost i organiziranost najbolje opisuju ovaj tip koji svoje planove izvršavaju na vrijeme. Jutrima su svježi i odmorni te im dan kreće daleko prije ostalih, u pet ujutro, dok završava isto tako prije svih ostalih. Produktivnost im opada nakon podneva, nužan im je poslijepodnevni odmor te u prosjeku trebaju tek sedam sati za spavanje. U ovu kategoriju kronotipa spada oko 15% svjetskog stanovništva, odnosno jedna od sedam osoba.
Kasnonoćni kronotip – vuk
Tipovi kronotipa koji se uspoređuju s vukovima spavaju većinu dana i ostaju budni dokasno, a imaju itekako problema s buđenjem ujutro. Ovom tipu pripada 15 posto populacije te im se energija povećava tek kasno poslijepodne, a doživljava svoj vrhunac kasno noću. Ovi tipovi osoba noću najbolje razmišljaju i najviše se mogu fokusirati. Tipovima vukova ujutro je potrebno najviše kofeina kako bi se probudili te im svijet koji je prilagođen ipak jutarnjim tipovima može itekako predstavljati problem pri adaptaciji. Ovi tipovi često su poznati kao kreativci ili „noćne sove“, a nažalost zbog potrebe duljeg spavanja ujutro, dobivaju etiketu lijenih osoba koje vole dugo spavati. Osobe koje posjeduju vučji kronotip trebali bi pripaziti da ne jedu prekasno jer bi to moglo rezultirati lošim snom i debljanjem.
Dupini kao nespavalice lakog sna
Lak san i stalno buđenje karakterizira kronotip dupina kojemu je nadodan konstantni umor tijekom dana. Ovom tipu pripada najmanji broj ljudi, 10 posto, te se njih najjednostavnije može opisati kao osobe koje imaju lak san. Ovom kronotipu aktivnost se povećava noću i nažalost imaju najveći problem pridržavati se rasporeda spavanja. Osjetljivi su na mnoge faktore poput buke i svjetlosti, a svoju produktivnost najviše ostvaruju između 10 do 14 sati. Povremeno mogu imati valove energije nakon čega slijedi iznenadni pad te ovaj tip mora paziti na unos šećera. Zbog neravnomjernog i stabilnog bioritma, ovaj tip osobe češće može patiti od anksioznosti ili nesanice.
Mirni od jutra do sutra
Iako su kronotipovi uglavnom fiksni, jutarnje izlaganje svjetlu i mijenjanje životnih navika može pomoći i večernjem tipu da zaspi ranije i obrnuto, da jutarnji tipovi kasnije zaspu. Ljudi bi ipak trebali znati koji kronotip posjeduju jer se tako mogu prilagoditi životnim navikama i povećati produktivnost. Za kvalitetno spavanje sugerira se slušanje vlastitog tijela i prilagođavanje osjećaju umora jer dobar san ipak je presudan za fizičko pa tako i mentalno zdravlje.
Međutim, postaje sve veći problem razumjeti kako naš kronotip utječe na vrijeme spavanja i buđenja uslijed prilagodbe modernom životu stresa. Stres najčešće prati nesanica koja postaje jedna od najvećih tegoba modernog doba. Prema istraživanjima čak jedna od četiri osobe u Hrvatskoj ima problema s nesanicom, a pri olakšanju tegoba posežu za sintetičkim lijekovima koji imaju ozbiljne posljedice po zdravlje te mogu uzrokovati ovisnost.
Persen je u tome iznimka jer kao biljni lijek sadrži prirodne sastojke te pomaže u postizanju mentalne ravnoteže. Još od antike poznata je snaga valerijane, matičnjaka i metvice kao ljekovitih biljaka. Persen iskorištava njihove sedativne učinke na najbolji način te poboljšava kvalitetu sna i pomaže pri umanjivanju simptoma stresa i nesanice.
Sadržaj nastao u suradnji s Persenom.
Persen je tradicionalni biljni lijek za primjenu kod naznačenih indikacija temeljenih na iskustvu dugotrajne uporabe. Persen je dostupan bez recepta, u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
