za zdravlje

Koristite li ih i vi? Za srce tu je sedam najzdravijih vrsta ulja

'ipl-pula  zeleno zlato -istrsko maslinovo ulje  foto dusko marusic'
Duško Marušić/Pixsell
12.12.2012.
u 11:09

Masti se ne bismo trebali odricati jer su one uz ugljikohidrate i proteine sastavni dio naše prehrane. No ipak bismo trebali razlučiti koje su dobre za zdravlje, a koje bi trebalo izbjegavati.

Najzdravija ulja, neovisno dodajete li ih salatama ili u njima pržite, ona su s niskom razinom zasićenih masnoća u kombinaciji s visokim postotkom jednostruko nezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina. Kad kupujete ulje, pripazite i na druge hranjive tvari poput omega-3 i omega-6 masnih kiselina, piše Cleveland Clinic.

Masti na prvi pogled

Masti na prvi pogled kombinacija su zasićenih (koje podižu razinu lošeg kolesterola, uzrokuju bolesti srca i krvnih žila, mogu prouzročiti dijabetes i debljaju) i nezasićenih masnih kiselina koje čine suprotno. Važno je zapamtiti sljedeće strategije kad su u pitanju masnoće:

zasićene masne kiseline nalaze se u proizvodima životinjskog podrijetla: mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Zastupljene su i u nekim biljnim proizvodima kao što su kokos i kikiriki. Manje od sedam posto vaših dnevnih kalorija iz masti trebale bi biti zasićene masti. Ipak, pokušajte smanjiti unos mlijeka te ograničiti crveno meso i druge životinjske bjelančevine.

transmasne kiseline nalaze se uglavnom u prženoj prerađenoj hrani, npr. u kokicama koje kupujemo u kinu te u čipsu. One su umjetno proizvedene i služe kako bi konzervirale hranu. Zato čips ili pommes frites iz McDonaldsa mogu stajati mjesecima bez da promjene boju, oblik ili okus. Transmasti podižu razinu kolesterola, a i kancerogene su. Trebali biste ih eliminirati izbjegavajući namirnice koje sadrže hidrogenirana ili djelomično hidrogenirana ulja.

Nezasićene masne kiseline spuštaju razinu lošeg kolesterola, poboljšavaju protočnost krvožilnog sustava, dobro utječu na mozak, čine kosu sjajnijom, kožu mlađom i reguliraju san. Dijele se na jednostruko nezasićene masne kiseline koje prevladavaju u orašastim plodovima i avokadu te maslinama i polinezasićene masne kiseline koje se obično nalaze u ribi gdje je zapravo najveća koncentracija višestruko nezasićenih kiselina.

 

Sukladno prethodno navedenim sastojcima ovo su najzdravija ulja za svakodnevnu konzumaciju, piše Huffingtonpost:

1. Bademovo ulje najzdravije je od svih ulja zbog visokog postotka jednostruko nezasićenih masnoća. Ono sadrži svega sedam posto zasićenih masti, 65 posto mononezasićenih i 28 posto polinezasićenih.

2. Ulje avokada igra veliku ulogu u zaštiti od bolesti zubnog mesa i usne šupljine. Sadrži 17 posto zasićenih, 65 posto jednostruko nezasićenih i 18 posto polinezasićenih masti.

3. Ulje lješnjaka ima 82 posto jednostruko nezasićenih masti i sedam posto zasićenih masnih kiselina i vrlo je zdravo za srce. Također ima karakterističan orašast okus pa se može dodavati u slatka jela.

4. Laneno ulje ima nisku razinu zasićenih masti (7 posto) – i visoku jedno i polinezasićenih masti, a uz to je odličan izvor alfa-linolenske kiselina ili omega-3 kiseline.

5. Orahovo ulje velik je izvor i omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koje pomažu u zaštiti srca i mogu pomoći u smanjenju rizika od nekih vrsta raka. Sadrži devet posto zasićenih masti i 67 posto polinezasićenih masnih kiselina.

6. Ekstra djevičansko maslinovo ulje zasigurno je najpoznatije od zdravih ulja i vjerojatno najbolje poznato po svojoj ulozi u zaštiti srca i jačanju "zdravog" (HDL) kolesterola. Ono može pomoći da smanjite rizik od raka, a sadrži 14 posto zasićenih masti i 78 posto jednostruko nezasićenih.

7. Ulje grožđanih koštica jeftino je ulje, a bogato omega-6 masnim kiselinama, a sadrži samo 10 posto zasićenih i 73 posto poli nezasićenih masti.

Komentara 4

OB
-obrisani-
22:38 12.12.2012.

Tekst je prepun besmislica. Uopće nije bitno jesu li masnoće zasićene ili nezasićene. BItno je da nisu termički obrađene. Kada se zagrijavaju, sve masnoće izazivaju toksemiju. Osobito je to izraženo kada se obrađuju u prisutnosti brašna.

Avatar ambientocclusser
ambientocclusser
16:28 12.12.2012.

Ovaj sadrži davno opovrgnute podatke i odavno se zna da (umjerenno naravno) jedenje "zasićenih" masti životinjskog porijekla ne znači automatski unos u vlastito masno tkivo niti takvo pravi naslage u krvožilnom sistemu. Nisam neki ljubitelj iste, ali ima na sto mjesta ustanovljeno da kolesterol u hrani (npr jajima) ne prouzrokuje kolesterol u krvi. Debljanje prouzrokuje veći unos kalorija nego ih organizam treba z abazalni metabolizam i dodatne aktivnosti, a ne mast u hrani. To je tako jednostavno. Mast je teže probavljiva, usporava apsorpciju nutrijenata, tako da je to eventualno negativnost kod nje (znamo da zato nije ugodno jesti masnu hranu navečer) ali naš organizam je biološki evoluirao da treba i zna koristiti sve te namirnice. Naravno pritom samo valjda imati na umu uz obaveznu fizičku aktivnost i obzir koliko i kada koje namirnice.

SE
serđo
15:41 13.12.2012.

"prepun" je svojevrsni pleonazam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije