Čisti morski zrak, ljekovito bilje i povoljna klima tako su temelj zdravstvenog turizma koji na Lošinju ima tradiciju dugu već 125 godina. Od samih začetaka, turizam na otoku razvija se u harmoniji s prirodom, ali i ritmom otočkog života koji se temelji na vitalnosti.
''Veliki grad malog imena'' – Mali Lošinj smješten je u uvali Augusta te je s više od 8000 stanovnika najveći otočki grad na Jadranu, prepoznatljiv po tradicionalnoj mediteranskoj arhitekturi koja je utkana u kamene uličice i glavni trg smješten tik uz more. Ovakva mediteranska idila i bogata gastronomska ponuda samo su dio razloga zašto Mali Lošinj brojni turisti odabiru kao omiljenu ljetnu destinaciju.
Osim što je poznat kao stoljetna lječilišna oaza, Mali Lošinj je administrativni centar Lošinjskog arhipelaga, koji čine i manji naseljeni otoci u blizini – Male Srakane i Vele Srakane, Unije, Susak i Ilovik, a smješten je u uvali za koju će svi koji su je posjetili reći da je jedna od najljepših na Jadranu.
A koliko su boje i klima Lošinja poželjne i idealne za odmor, otkrili su još austrougarski velikaši krajem 19. stoljeća, koji su duž bajkovitih uvala podignuli kuće i vile koje su i danas ostale spomenici davnih vremena.
Čak 1200 biljnih vrsta, među kojima je i 230 vrsta ljekovitog bilja, više od 2800 sunčanih sati godišnje i gotovo 280 kilometara pješačkih i biciklističkih staza objašnjavaju zašto je Lošinj mjesto gdje se dolazi na resetiranje i obnavljanje vitalnosti.
Uz laskav naziv ''Otok vitalnosti'', od 2016. godine Lošinj je također dio prestižnog kluba top 100 zelenih destinacija svijeta, a zadovoljio je čak 111 kriterija u sedam poglavlja. Na Lošinju ozbiljno shvaćaju i priču o ekologiji i održivom turizmu, a svoje mlade stanovnike o tome poučavaju još od vrtićke dobi.
Razlozi za posjet Lošinju su mnogi. Osim prirodnih ljepota i blagodati za vaše zdravlje, ovdje imate priliku istražiti i neke od najljepših atrakcija na Mediteranu. Jedan poseban muzej nalazi se upravo u Malom Lošinju, točnije u palači Kvarner – Muzej Apoksiomena. Ovaj je muzej zanimljiv po jednome detalju, u njemu se, naime, nalazi samo jedan jedini eksponat, onaj mladog atlete Apoksiomena koji je pronađen 1996. godine. Brončani je kip, koji datira iz 2. ili 1. stoljeća prije Krista, slučajno pronašao turist prilikom ronjenja na dubini od 45 metara u blizini otočića Velih Orjula.
Još jedan dragulj svakako je i tematski vidikovac Providenca koji pruža beskrajan pogled na poučnu stazu Apsyrtides, dužine 300 metara, koja je ime dobila prema istoimenom grčkom nazivu za cresko-lošinjsko otočje. Idealna je lokacija za uživanje u zalascima sunca, ali i jedinstvenom pogledom na cijeli otok, njegovu obalu i okolne otoke uz 28 interpretacijskih ploča s fotografijama koje pričaju jedinstvenu priču.
Turizam je ključan za razvoj otoka, no ono što na Lošinju sjajno razumiju je kako očuvati prirodu i naslijeđe koje su im ostavili bake i djedovi. Filozofija je to koja postiže golemi uspjeh i vraća goste koji poštuju lokalnu tradiciju, običaje i ekologiju otoka. Priču smo započeli mirisima otoka, a oni su objedinjeni na jednome mjestu – Miomirisnom otočkom vrtu, uređenom po uzoru na rajske krajolik Malog Lošinja. Miomirisni vrt dom je više od sto tisuća sadnica, što autohtonih biljnih vrsta što onih donesenih s nekih dalekih mora i obala.
Lošinj je otok koji je uspješno spojio ono najbolje – kulturu, zdrav i moderan način života, prirodu i rekreaciju, ali i tradiciju. Primjer je ovo na koji bi se mogla ugledati turistička središta duž naše obale, a to dobro znaju i u Hrvatskoj turističkoj zajednici koja i ove godine provodi kampanju ''Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!'' kojoj je cilj promocija održivih destinacija i održivog načina putovanja. Zaokret je to u turizmu koji će donijeti brojne prednosti i domaćem stanovništvu, ali i turistima i istaknuti ono najbolje što nudi Hrvatska.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskoj turističkom zajednicom.
