Pritisak ispunjavanja (kratkih) rokova, narušeno zdravlje ili zadaci u kojima nema dobre odluke već biranje između manjeg zla, posao novinara tradicionalno zauzima visoka mjesta na ljestvicama najstresnijih zanimanja. Naravno, nisu ni svi novinarski zadaci jednaki, nije isto pokrivati teme vezane uz kriminalni milje ili ratno reporterstvo gdje postoji realna fizička opasnost u odnosu na pokrivanje modne revije, ali neke stvari su zajedničke svim zaposlenicima u novinarskoj industriji. Prva stvar koju većina novinara nauči je da nema radnog vremena. Izvanredne vijesti ne biraju kada će se dogoditi i ne pitaju kako se osjećamo u tom trenutku, a na novinarima je pritisak da puste sve što su do tada radili i „bace se na glavu“ kako bi prvi izvijestili o događaju i objektivno pružili sve činjenice čitateljima, gledateljima i slušateljima. Dugi radni dani, u kombinaciji s kratkim rokovima stvaraju pritisak sami po sebi, a kada je tako svaki dan, jasno je da se radi o jednom od najstresnijih zanimanja.
A kako točno izgleda dan u redakciji. Ukoliko zanemarimo izvanredne situacije zbog kojih odmah treba izaći na teren, dan započinje redakcijskim sastankom na kojem se s glavnim urednikom analiziraju aktualne vijesti, dogovaraju istraživačke priče i radi raspored dnevnih zadataka. Slijedi podjela rokova za slanje tekstova za print i web, nakon čega se bacamo na kompjuter i telefon ili se razbježimo po terenu. Rokovi za slanje su naravno uvijek prekratki pa je tu prvi izvor stresa u „normalnom“ radnom danu. Prelazak s tradicionalnih platformi na digitalne donio je veću fleksibilnost rada u mnogim industrijama, ali u novinarskoj ona je dvosjekli mač jer je potražnja za vijestima veća nego ikada, a rokovi u kojima je vijest relevantna sve kraća.
Nakon što urednici odluče koje vijesti će se objaviti, a koje ne, slijedi priprema za objavu. Ovisno o tome da li je vijest za novine ili za web portal ovisi i oblikovanje teksta, sama količina teksta i slike. Iako slično, ipak treba voditi računa da se tekst prilagodi svojoj platformi, a uglavnom se dogodi da se 5 minuta prije roka ipak treba nešto promijeniti pa slijedi utrka s vremenom (i tiskarom).
Jedna od stresnijih situacija je kada napravite pogrešku i shvatite da će to cijela država vidjeti. Iako je pravopisna greška sama po sebi sramotna, nije ni izbliza problem kao kada nekoga krivo potpišete. Ali tko radi taj i griješi.
Kraj radnog dana, a često i jutro, novinari dočekuju u redakciji u društvu grafičara, lektora i glavnih urednika koji oblikuju izgled priča, ušminkavaju zadnje detalje i šalju sve u tiskaru.
Nakon toga slijedi odmor, a ujutro opet iznova. A ako se dogodi izvanredna vijest, sve pada u vodu i novinari se oslanjaju na intuiciju, nove tehnologije i kolege u uredu.
Naravno, novinarski posao je nevjerojatno uzbudljiv, a većina novinara jednom kada osjeti uzbuđenje postane zagriženo za čitav život.
Negativna strana pretjerane izloženosti stresu se manifestira na našem zdravlju, podložniji smo depresivnim raspoloženjima, rizik od razvoja srčanih bolesti je veći, menstrualni ciklus može biti neredovit, a glavobolje su gotovo svakodnevica. U trenucima visokog stresa može doći do kratkoće daha, ubrzanog disanje, a kod nekih osoba čak dolazi i do hiperventilacije, što radi dodatni napor na dišni sustav. Svatko od nas drugačije reagira na stres ali ono što je svima zajedničko je da naš imunosni sustav pati i pitanje je vremena kako će se to odraziti na našem zdravlju.
Kako bi izbjegli stres na radnom mjestu, važno je držati stvari pod kontrolom (koliko je to moguće) i brinuti se o svom zdravlju. Za početak, fizička aktivnost smanjuje višak kortizola, koji može biti dugotrajan zbog problema na poslu ili kod kuće. Tjelesna aktivnost također pruža niz drugih pogodnosti kod poteškoća vezanih uz stres, poput pretilosti, dijabetesa, poremećaja metabolizma.
Iako „comfort food“ može kratkoročno popraviti stvari, dugoročno gledano ona može nanijeti više štete nego koristi jer budimo iskreni, ona je uglavnom junk food i slatkiši. Ista stvar je i kod alkohola, koji možda prividno može riješiti naš problem, ali ustvari nas vuče samo dublje u začarani krug. Pravilnom prehranom ćemo direktno utjecati na imunitet i smanjiti probleme s probavom koji su česti kod izloženosti stresu.
Čovjek je društveno biće pa je tako i stvaranje emocionalnih veza odličan saveznik u borbi protiv stresa. Kava, ručak ili samo šetnja oko zgrade u kojoj radite u dobrom društvu može smanjiti razinu stresa. Emotivno zdravlje je vrlo bitno jer u komunikaciji s drugima učimo i o svojim i tuđim emocijama i problemima, te kako se nositi s njima.
I kao najbolje oružje u borbi protiv stresa, naučite preuzeti nazad kontrolu. Nedostatak kontrole je među najozbiljnijim čimbenicima stresa, osjećaj bespomoćnosti može nas dotući fizički i psihički.
Što kada se nakupi previše stresa?
U tom slučaju, najvjerojatnije ćete saznati prekasno, tj. kada se nešto dogodi. Tada slijedi odlazak u bolnicu. Za razliku od američkih filmova, u Hrvatskoj vas liječnik neće pitati imate li neku policu zdravstvenog osiguranja, jer svaki građanin RH ima pravo na istu razinu zdravstvene zaštite. Drugim riječima, u državnim bolnicama i kod liječnika opće prakse imati ćete istu uslugu kao osobe s dopunskim osiguranjem, problem je u onom što će vas dočekati kada iz bolnice izađete. Ako nemate dopunsko zdravstveno osiguranje, morate plaćati dio troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (bivša participacija), osim za one usluge koje u cijelosti plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, ako niste dopunski osigurani, za zdravstvene usluge morate platiti najmanje 20 posto njihove cijene.
U praksi to znači da dan bolničkog liječenja, koji inače košta 299 kn, plaćate otprilike 60 kn dnevno. Specijalistički pregled košta 220 kn dok će vas konzultacije uz nalaz specijalista koštati 200 kn. Sve ovo prethodi liječenju, kojeg teg morate obaviti. Česti primjer tegoba vezanih uz stres su probavne smetnje, zatvor ili dijareja te čirevi. Jedan od osnovnih pregleda kod probavnih tegoba je kolonoskopija koja košta 700 kn, stoga će ju neosigurana osoba platiti 150 kn. U ekstremnim slučajevima, poput pada uslijed vrtoglavice i loma, iznosi će biti puno veći. Nezgodan pad, udarac u stol ili komad namještaja može uzrokovati tešku ozljedu. Stabilizacija ramena će koštati 21.000 kn, što će neosiguranu osobu na kraju koštati 4.200 kn.
Stoga drugi put kada pomislite da vam ne treba dopunsko osiguranje jer idete k doktoru jednom u tri godine, razmislite o stvarnim troškovima koji vas mogu snaći.
Kako bi bezbrižno radili i uživali u životu, preporuka je jednom godišnje obaviti kontrolni pregled i uplatiti dopunsko osiguranje.
Zašto ugovoriti CROATIA dopunsko zdravstveno osiguranje?
CROATIA dopunsko zdravstveno osiguranje pruža Vam sigurnost i financijsku zaštitu u slučaju bolesti ili nesretnog slučaja. Ugovorite li policu online do 30. studenog, ostvarit ćete 15% popusta na osnovno pokriće te imati pravo na gratis B-listu lijekova u prvoj godini. Također, sve osiguranike očekuje i digitalna iskaznica u mobilnoj aplikaciji Moja Croatia.
Sadržaj omogućila Croatia osiguranje
