Blagdani su prošli, novogodišnje odluke već polako padaju u zaborav, a računi za prosinačke darove i provode tek stižu – to je siječanjska slika zbog koje će mnogi reći da su u depresiji. Pa tako i naš sugovornik, otac dvoje male djece, koji osjeća pritisak na sve strane i strahuje od dolaska poštara. Jer dolazi račun za karticu koji će njega, a time i obitelj, gurnuti u još veći financijski minus, a dok instant-sreća zbog poklona i blagdanske atmosfere već je iščeznula. Kaže, baš kao i mnogi, kako se nema na čemu više štedjeti te da mu je već dosta siječnja jer će plaća koju očekuje – ispariti.
Takav je osjećaj, može se reći, siječanjski zaštitni znak, a riječ je o stanju koje se naziva poslijeblagdanskom depresijom. Međutim, kolokvijalan je to naziv, nije riječ o kliničkoj dijagnozi te se olako upotrebljava i pripisuje svakom osjećaju nelagode.
– Kad završe božićni i novogodišnji blagdani, ljudi obično znaju upasti u stanje bezvoljnosti, beznadnosti, gubitka energije... Postanu svjesni stvarnih problema – ispeglane kartice, dugova, kredita... Predbožićno raspoloženje uistinu jest lijepo, ali taj bi blagdan trebao simbolički značiti novi početak. No mi smo ipak dio zapadne civilizacije te je Božić materijaliziran u svrhu potrošnje pa osjećaje iskazujemo materijalnim. Stoga se, nakon što blagdani prođu, osjećamo iscrpljeno, iscijeđeno i emotivno ispražnjeno jer je prošao blagdan i sve što smo čekali te na što smo bili usmjereni cijeli prosinac. Ulazimo u mirno razdoblje u kojemu nemamo više očekivanja, ali imamo objektivnu situaciju: vlada besparica i vraćamo se u rutinu svakodnevnog života – objasnila je dr. Petrana Brečić, psihijatrica iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Prazne emocije i džepovi
Poslijeblagdansko neraspoloženje nužno je razlikovati od stvarne depresije, teškog psihičkog stanja. No, kako je napomenula dr. Brečić, upravo to neraspoloženje u osoba koje su nekim drugim činjenicama predisponirane za depresiju može dovesti do te bolesti.
– Većina onih koji misle da su depresivni to nisu, to nije depresija u užem smislu, nego je riječ o kratkotrajnoj emocionalnoj ispražnjenosti i demoralizaciji kad gledamo što nas sve čeka. A čeka nas posao, obveze, vraćanje kredita i ta je rutina ono što nas zapravo tišti, rutina svakodnevnog života. Objektivno živimo u dosta teškom vremenu, vremenu materijalne neimaštine i mnogi ljudi zapravo žive na minimumu egzistencije te je jasno da oni lakše mogu pasti u depresiju. Ono što kao psihijatrica mogu reći jest da, kad procjenjujemo jesmo li u depresiji, to mora imati svoje trajanje i intenzitet, svaki osjećaj potištenosti, emocionalnog umora i ispraznosti nije depresivni poremećaj – istaknula je dr. Brečić. Ipak, u najvećeg broja ljudi koje uhvati "poslijeblagdanski blues" riječ je o kratkotrajnoj prolaznoj fazi koju je moguće spriječiti. Savjet je za to, prije svega, racionalno trošenje budući da upravo financije i gomilanje dugova karakteristično za siječanj ljude ponajviše "deprimira". Razveseliti najbliže darovima i bogatim blagdanskim stolom je trošak, ali i društveno pravilo te s druge strane i nešto što okolina očekuje. Da ovaj siječanj bude posljednji "depresivni" siječanj, možete postići naprosto preispitivanjem svojih očekivanja. Kako kaže dr. Brečić, sve je stvar upravo očekivanja i percepcije.
– Što očekujemo od blagdana i što u intimnom smislu za nas znače blagdani? Kada bi oni za našu nutrinu bili ono što doista jesu, a to je spoznaja ljubavi i nade te mogućnost ponovnog početka, možda bismo bili sretni i zadovoljni što dolazi novi dio godine u kojem ponovno možemo tražiti smisao i pokušati mijenjati ponašanje. Kada bismo to tako percipirali, lišeni materijalnog oklopa, ovo postblagdansko razdoblje ne bi bilo tako teško i tmurno. Međutim, mi još uvijek ne razumijemo blagdane na taj način i većina na njih gleda iz materijalnog rakursa. Tako je i inače u životu: uvijek je ljepše nešto očekivati, a kada se dogodi, tada uzbuđenje splasne i gubi se interes – kaže psihijatrica Brečić.
I psihijatri iz razvijenih zapadnih zemalja u nizu članaka na ovu temu istaknuli su da je "poslijeblagdanska depresija" izraz, a ne dijagnoza. Uza sve opisano, oni su u spektar faktora koji je uzrokuju dodali i zimsko hladno vrijeme, kraći dan i manji broj sunčanih sati te manjak dnevnog svjetla. Ipak su istaknuli kako je ovo potonje, odnosno nedostatak dnevne svjetlosti, u pojedinim dijelovima svijeta i državama čimbenik koji ozbiljno utječe na raspoloženje i stanje ljudi, posebice onih na sjevernim područjima, poput primjerice Aljaske (tamo, prema pojedinim procjenama, čak deset posto stanovnika boluje od takozvane sezonske depresije) ili zemelja Skandinavije (gdje je neobično visok postotak samoubojstava).
"Uspavani" mozak
Osjećaj beznadnosti, bezvrijednosti, gubitak interesa za svakodnevnicu, dugotrajno spavanje, prejedanje, pospanost... simptomi su koje su tamo utvrdili, a koje uzrokuje manjak Sunčeve svjetlosti za zimskog perioda godine. Stoga su upravo mjesec siječanj, odnosno vrijeme nakon blagdanske euforije obilježili kao doba godine kada više ljudi traži pomoć liječnika. Ipak, taj sezonski depresivni poremećaj mora se razlikovati od prolazne poslijeblagdanske bezvoljnosti jer je uzrokovan objektivnom činjenicom. Naime, kako su opisali, manjak Sunčeve svjetlosti uznemirava tjelesni ritam i mozak se može "uspavati". No, ni vremenskim prilikama kao ni siječnju ne mogu se pripisivati tegobe uzrokovane nekim drugim nezadovoljstvima u vlastitom životu, ističu znanstvenici.
– Prihvatimo svoj život takav kakav jest i neka nam Božić i svi drugi blagdani budu prilika da mijenjamo ono s čimeaki, ali nekad je u redu prihvatiti osjećaj anksioznosti znajući da će on proći – poručuje dr. Brečić.
>>U centru grada mladi će se autori tjedan dana "boriti" protiv depresije
>>Ovo su pet razdoblja u godini kada smo najtužniji
