– Rodila sam carskim rezom i uopće nisam imala mlijeka, kolostrum se pojavio peti dan od porođaja, ali od mlijeka ni traga. Sve su žene oko mene u bolnici već uvelike dojile, kod mene ni kapi, a kad sam se obratila sestri, samo je odmahnula rukom i otišla – iskustvo je koje je jedna majka prošla prije nekoliko godina u jednoj zagrebačkoj bolnici.
Kao na Mount Everestu!
– Ni nakon što sam došla kući nikako da krene. Dijete je vuklo, boljelo je, krv mi je kapala iz bradavica, ali mlijeka nije bilo. Pedijatrica je savjetovala dohranu. Uplašila sam se za dijete, kupili smo adaptirano mlijeko. Međutim, nisam htjela odustati, suprug i ja dali bismo mu povremeno bočicu adaptiranog, ali po cijele sam dane ležala s djetetom na prsima i vjerovala da će mlijeko nadoći. Prošlo je više od mjesec dana praktično života u krevetu, bolova i suza, nagovaranja da odustanem. Stalno sam se pitala – kako to da svi govore o porođaju, a o dojenju nitko, a to može biti teži problem?! A onda se dogodilo. Osjetila sam naviranje mlijeka o kojem sam čitala, čula sam kako moje dijete guta. Hranila sam ga! Sreća je bila neopisiva, kao da sam se popela na Mount Everest! Sve je preko noći postalo lako i glatko poput dječje pjesmice. Odbacili smo iskuhavanje bočica i pažljivo mjerenje mlijeka u prahu, a dijete sam hranila gdje god je trebalo: na klupi u parku, na terasi kafića... I tako dvije godine i dva mjeseca! – ispričala je svoje jedinstveno iskustvo.
"Nemam mlijeka!", jedna je od čestih izjava rodilja u prvim danima nakon porođaja. Umjesto lakonskog savjeta "dajte bebi bočicu", sve više liječnika i patronažnih sestara savjetuje mladim majkama da što više, da stalno stavljaju dijete na prsa. Jedino će tako potaknuti laktaciju koja, često ako je porođaj bio carskim rezom, kreće sporije.
– Dijete stavljajte na prsa kad god zaplače, a u slučaju da beba ne plače, već spava predugo, budite je i ponudite prsa. Podoj na zahtjev izuzetno je važan i učestalim stavljanjem na prsa uspostavit ćete zajednički ritam dojenja. Nepotrebno je uvoditi vojnički ritam hranjenja u točno određenim intervalima – savjeti su dr. Marije Čatipović, bjelovarske pedijatrice čija je ordinacija među šest koje su uoči Međunarodnog tjedna dojenja (1. – 7. kolovoza) dobile naziv "Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja 2011.", u sklopu UNICEF-ova programa u Hrvatskoj "Rodilišta – prijatelji djece". Ovo je prvi put da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite – pet pedijatrijskih i jedna opće medicine – ispunile svih deset kriterija i zaslužile taj naziv.
– U podršci dojenju nezaobilazno mjesto ima i primarna zdravstvena zaštita koja bi trebala aktivniji pristup u zaštiti i podršci dojenju, kazao je prof. dr. sc. Josip Grgurić, koordinator UNICEF-ova programa u Hrvatskoj "Rodilišta – prijatelji djece".
Prvih šest
Uz dr. Čatipović, prvi liječnici koji su zatražili ocjenjivanje i čiji su timovi pozitivno ocijenjeni te su im ordinacije postale savjetovališta, tu su i dr. Branka Pirija iz Kutine, dr. Giovana Armano iz Zagreba, dr. Ljubica Slaviček iz Preloga, dr. Zdenka Krsnik Katunarić iz Splita i dr. Zdenka Konjarik iz Đakova.
– Od 1996. udvostručio se broj dojene djece od četiri mjeseca – istakla je rezultate promicanja dojenja mr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, dr. med. s Odjela za neonatologiju KB-a Sveti Duh u Zagrebu.
djece u dobi od 12 mjeseci dojeno je u Hrvatskoj. U dobi od 6 mjesec dojeno ih je 61%, tromjesečne djece 73%, a jednomjesečnih beba 91% – podaci su šest savjetovališta
grupa za potporu dojenja djeluje u svim županijama. U Splitu postoji Baby café, gdje se majke okupljaju i razmjenjuju iskustva u baby-friendly okruženju
od 30 hrvatskih rodilišta nosi naziv "Rodilište – prijatelj djece". Ostalih trinaest rodilišta u procesu su ostvarivanja tog naziva
a Dojenjem sva djeca dobivaju jednak početak u život bez obzira na prihode u obitelji. Dojenje također osnažuje žene omogućujući im da kontroliraju svoj reproduktivni život te shvaćajući da su dovoljne u hranjenju svoje novorođene djece (a da ne troše novac na mliječne nadomjestke).
– Nismo iskoristili školske programe i predbračna savjetovališta za informacije na osnovi kojih žena može usvojiti svijest o dojenju – navodi dr. Grgurić. Dr. Krsnik Katunarić dodaje da ni u slikovnicama ni na plakatima ne bi trebalo stavljati mamu i bebu s bočicom jer to upućuje na umjetno hranjenje umjesto prirodnog.
eh, ja bih baš sad sisao, vrijeme gableca je.. .)