Hrana za mozak

Orašasto voće za energiju, a svježi sir za razvoj organizma

dijete
Foto: Ilustracija
1/6
31.08.2012.
u 12:00

Svaki dan na jelovniku bi se trebale naći cjelovite žitarice, meso, riba, voće i povrće te voda i mlijeko

Da bi što lakše podnijeli višesatno sjedenje u klupama, marljivo učili, ali i bili koncentrirani, za školarce je i te kako važna prehrana. Osim što mora biti raznolika, nutricionisti naglasak stavljaju i na obveznih pet obroka u danu.

– Za školarce je najvažniji doručak, a potreban je da potakne metabolizam, da šećer uđe u krv, dođe do mozga i na kraju poveća koncentraciju. Dva međuobroka u danu trebala bi se sastojati od sezonskog voća ili običnog jogurta sa svježim voćem, a može i integralno pecivo. Ručak bi trebao biti pripremljen kod kuće i sastojati se od domaćeg variva, mesa ili ribe te ostalih kvalitetnih namirnica koje djeluju na rast i razvoj te osiguravaju energiju. Večera mora biti lagana i hranjiva poput povrtne salate – objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš.

Za grickanje u školi i za međuobroke idealni su orašasti plodovi, sjemenke i sušeno voće.

– Sušeno voće izvor je voćnog šećera i idealno je za zasititi se, ali kod kupnje birajte ono koje nije ušećereno – ističe M. Trumbetaš.

U prehrani je bitan i svježi sir koji sadrži bjelančevine važne za razvoj organizma kod djece. Od mesa su najbolji odabir piletina, puretina ili teletina.

– Za dječji organizam bitni su i fermentirani proizvodi, a od napitaka najvažnije je piti vodu i mlijeko, a može i čaj za doručak – zaključuje nutricionistica.

Komentara 7

DA
Daruvarčanin
23:08 31.08.2012.

U kojemu razdoblju života najviše rastete? U djetinjstvu udvostručujemo porođajnu težinu u šest mjeseci. To nikada ne učinimo u životu. Tada nam i treba najviše bjelančevina. Koliko ih sadrži majčino mlijeko? Oko 3 posto. Dakle, male bebe, čija tijela najbržee rastu i čije su potrebe za bjelančevinama stoga najveće, najbolje napreduju sa skromnih 3 posto. Pri izračunavanju postotka kalorija od bjelančevina u biljnoj hrani nalazimo: - špinat: 49% - brokula 45% - zelena salata: 34% - crveni grah: 26% - kupus: 22% - raž: 20 % - limun: 16% - bademi: 12% - proso: 12% - krumpiri: 11% - jagode, naranče, tešnje, marelice, lubenice, grožđe: 8%

PA
pancake
10:13 01.09.2012.

još jedan prepametni vegan. jedi što želiš i pusti druge na miru.

DA
Daruvarčanin
23:08 31.08.2012.

I onda se ljudi čude zašto su nam djeca sve bolesnija!? Ova nutricionistica vjerojatno je kupila diplomu jer spomenute besmislice ne bi ni pas s maslom probavio. Sir, meso, jaja, mlijeko, riba, kruh prepuni su otrova i ja ih nene bi dao ni neprijatelju,a kamoli trovao djecu. Bjhelančevina ima u žitaricama koliko ti srce voli, a ionako ih čovjekov organizam ne treba više od nekoliko postotaka. A miješanje mlijeka ili jogurta s žitaricama, koje su to samo po imenu, predstavlja gotovo nepremostivu zaprjeku za mladu probavu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?