Znanstvenici s Kraljevskog sveučilišta u Londonu otkrili su gen koji povezuje debljinu sive tvari u mozgu s razinom inteligencije, objavljeno je u znanstvenom časopisu Molecular Psychiatry.
Ova spoznaja mogla bi pomoći u razumijevanju zašto neki ljudi imaju problema s učenjem i dati bolji uvid u shizofreniju, autizam...
Sama siva tvar igra važnu ulogu kad je riječ o pamćenju, koncentraciji, percepcijskoj svjesnosti, jeziku... Neka istraživanja iz 2009. godine otkrila su povezanost između debljine sive tvari i inteligencije, ali nije pronađen gen koji bi s tim bio povezan.
Tijekom istraživanja znanstvenici su skenirali mozak više od 1500 zdravih 14-godišnjaka, proučavajući moždanu koru. Uzeli su i uzorke DNK, a zatim testirali razine verbalne i neverbalne inteligencije.
– Željeli smo saznati kako strukturalne razlike u mozgu utječu na razlike u intelektualnim sposobnostima, kaže Sylvane Desrivieres, glavna voditeljica istraživanja.
Otkriveno je da tinejdžeri, koji imaju određenu gensku varijantu, imaju u prosjeku i tanji korteks na lijevoj moždanoj hemisferi, posebice frontalnog i temporalnog režnja. Na testovima kojima su podvrgnuti imali su slabije rezultate. Identificirane genetske varijacije povezane su sa sinaptičkom plastičnosti – sposobnost promjene načina na koji neuroni međusobno razgovaraju. To nam može pomoći u boljem razumijevanju što se događa na razini neurona u određenim oblicima intelektualnih oštećenja, gdje je sposobnost neurona i učinkovite komunikacije na neki način ugrožena.
– Inteligencija je pod utjecajem brojnih genetskih i okolišnih faktora, a gen koji smo identificirali pojašnjava jedan mali dio razlika u intelektualnim sposobnostima, tako da je to nipošto nije 'gen za inteligenciju', napominje Desrivieres.
Ipak, ovo otkriće može pomoći u razumijevanju nekih bioloških mehanizama koji su povezani s nekim psihološkim poremećajima, zaključuje se.
>>Ništa nije stvarno? Mozak mijenja kako se sjećamo
