Stoji u središtu mjesta Plešivica. Zapuštena zgrada vile Horvat svojom pojavom podsjeća na neka prošla vremena kada se do prenoćišta vozilo kočijom. A tamo su u plešivičkom vinu uživali i glumac Charlie Chaplin te plesačica Isadora Duncan.
Poznati po portugiscu i pjenušcima
Poznati komičar boravio je ondje dok je 1932. putovao iz Beča za Trst, a početkom Drugog svjetskog rata ugasilo se popularno plešivičko izletište koje su 1905. otvorila braća Franjo i Josip Horvat. Oni su, kažu planinari toga kraja, označili početak planinarskog turizma ne samo u samoborsko-jaskanskom kraju nego i u cijeloj Hrvatskoj.
Do vrha, na 778 metara nadmorske visine, vodi i nekoliko biciklističkih staza
Plešivica, jugoistočni ogranak Žumberačkoga gorja, do danas je ostala pojam za dobra vina i planinarenje, a do tridesetak vinara na obroncima gore iz središta Jastrebarskog vodi vinska cesta. U podrumima vinara njihova vina mogu se i kušati, a neki u ponudi imaju i domaću hranu, dok se kod pojedinih može i prespavati. Svoje proizvode ponudit će tako obitelji Režek, Korak, Jagunić, Šember, Kolarić, Tomac, Ivančić, Braje, Kurtalj...
Tako se, primjerice, u restoranu Ivančić može pojesti plešivički kotlet za 55, ali i biftek u zelenom papru za 135 kn ili srneći ili jelenji paprikaš za 85 kuna. Na Plešivici je dom i hrvatskog odgovora na beaujolais – portugisca, a zbog činjenice da su mnogi vinari počeli proizvoditi i pjenušce specifičnog okusa, s obzirom na podneblje, Plešivica je s godinama dobila nadimak “hrvatska Champagna”.
Vinogradi se penju i do 400 metara nadmorske visine, tvoreći tako izgled prirodnih amfiteatara. Većina ih je okrenuta prema jugu, a u njima rastu graševina, chardonnay, rajnski rizling, neuburger, sivi pinot, bijeli pinot, traminac, mirisavi traminac, sauvignon, zeleni silvanac, ali i žuti plavec, vrlo rijetka lokalna sorta, na Plešivici gotovo iščezla. Lozu su, prema nekim informacijama, uzgajali na toj gori već Iliri i stari Rimljani, a grofovi Erdödy tamo su donijeli sortu rajnski rizling, koja je i danas inspiracija mnogim vinarima.
S piramide se vidi do Velebita
A kad odlučite potrošiti kalorije, možete to učiniti bicikliranjem po plešivičkim cestama ili tamošnjim planinarskim stazama. Njih nekoliko vodi do samog vrha Plešivice na 778 metara nadmorske visine. Česta i ne odveć zahtjevna ruta ide od izletišta Klet Poljanice pa do samog vrha. Vrh se nekoć zvao Čerga, vjerojatno, kažu planinari, po nekadašnjoj kolibi, no taj je naziv danas potpuno zaboravljen.
Postavljena je tamo željezna piramida za razgledavanje, visoka pet metara, s koje se za lijepog vremena vidi i do Velebita, Kleka, a lijep je pogled i na Samoborsko i Žumberačko gorje te Hrvatsko zagorje. Prva razgledna piramida postavljena je prije više od stoljeća, 1881. godine, a današnja željezna piramida postavljena je 1957. godine.
Svi usponi na Plešivicu su, zbog njene konfiguracije, strmi. Iz Hrvatskog planinarskog saveza kažu da je najkraći i najlakši prilaz s prijevoja Poljanice na cesti Samobor – Rude – Jastrebarsko. Automobili se mogu parkirati kod lovačkog doma “Klet Poljanica” na samome prijevoju. Od Poljanica do Plešivice ima 2,3 kilometra, a prijeđe ih se za 40 minuta. Pogodno za obitelji s djecom.
