Jeste li bili na najduljim obrambenim zidinama u Europi? Ako niste, a rado biste, ni epidemiološka ograničenja u tome vas ne mogu zaustaviti jer su naše, povezuju Ston i Mali Ston, obnovljene su i otvorene za posjetitelje, a poluotok Pelješac, koji je predivan u svako doba godine, u jesen je očaravajući.
– U normalnim vremenima kod nas su rujan, listopad, a i studeni kada je lijepo vrijeme jači od srpnja i kolovoza. Međutim, ova je godina drugačija, ljudi dolaze, ali nema ih puno – govori Sveto Pejić, vlasnik restorana i hotela Vila Koruna u Malom Stonu i solane Ston, najstarije u Europi.
Izletnika je malo, uglavnom dolaze obiteljski. Nema grupa, ljudi se drže mjera. Ipak, uz najviše Dubrovčana, srećemo par Norvežana, Zagrepčane koji kažu da su tu poslovno, a u Stonu je i ekipa National Geographica. Snimaju zidine.
U Stonu, iako je mali, ima se što vidjeti. Drugačiji je od svih dalmatinskih gradića. Dubrovačke su vlasti planove za gradnju Stona donijele već 1335. godine, s ucrtanim ulicama, stambenim blokovima i zgradama javne namjene.
– Ston je jedan od najstarijih europskih gradova koji je planski građen. Jedini je grad u Europi, uz jedan francuski, koji ima plan uređenja star gotovo 700 godina – doznajemo od stonskog načelnika Vedrana Antunice.
Istodobno s gradnjom urbanih naselja Stona i Malog Stona počela je i planska gradnja obrambenih zidina. Cilj je bio zaštiti solanu koja je proizvodila strateški proizvod toga doba, “bijelo zlato”. Duljina je zidina bila oko 5,5 kilometara, a pod obrambene fortifikacije uključuju se zidine oko Stona i Maloga Stona. U sklopu Velikog zida sagrađene su tri tvrđave: Veliki kaštio, podignut pokraj solana zbog izravne zaštite, Koruna i Podzvizd; 41 kula, 7 bastiona, četiri predziđa i jarak napunjen vodom koji je bio iskopan uza zapadni, južni i istočni dio Stona.
Cijena ulaznice za stonske zidine su 70 kuna za odrasle i 30 za djecu. Uz obilazak zidina, ulaznica uključuje i posjet tvrđavi Veliki kaštio s koje puca veličanstven pogled na – zidine. Društvo prijatelja dubrovačke baštine nedavno ju je obnovilo, kao i stonske zidine.
Inače, Ston je na karti svakog pravog gurmana. Stonske kamenice nedavno su zaštićene na razini Europske unije, što veseli i školjkaše i ugostitelje. Tim povodom ovu deliciju u Vili Koruna možete naručiti po akcijskoj cijeni od 7 kuna za komad. Uobičajeno koštaju 10 kuna. Konzumiraju se sirove, s limunom i obvezno zalijevaju dobrom kapljicom nekog od kvalitetnih peljeških vina. Nije ni čudo što su afrodizijak.
– Ova akcija trajat će sve do Svetog Josipa, 19. ožujka, kada se tradicionalno u Stonu organiziraju Dani kamenica. Želimo kamenicu približiti što većem broju ljudi kako bi je kušali, njome se osvježili i okrijepili. Nije važna zarada, neka je gosti kušaju. Ovo je jedna mala promocija Stona i naših školjkara. Ovakvu kamenicu kao našu nema nitko – govori Pejić.
U sklopu Velikog zida sagrađene su tri tvrđave: Veliki kaštio, podignut pokraj solana zbog izravne zaštite, Koruna i Podzvizd.
Cijena ulaznice za stonske zidine je 70 kuna za odrasle i 30 za djecu.
Ston je na karti svakog pravog gurmana. Stonske kamenice nedavno su zaštićene na razini Europske unije
Na Pelješcu je pedesetak malih obiteljskih vinarija
Pelješka vina i male, obiteljske vinarije, kojih je sigurno pedesetak, atrakcija su zbog koje mnogi vinoljupci potegnu na jug Hrvatske. Mi smo svratili u vinariju Ćurlin u Ponikvama. Vinarija je obiteljskoj kući pa su otvoreni cijele godine. Gledamo cijene: barik iz 2017. je 120 kuna, vrhunski plavac mali je 100 kuna, pošip 80 kuna za butelju. Plavac mali nude i u refuži za 40 kuna po litri, kaže Blaženka Ćurlin.
Ljekovita stonska sol, jedina u svijetu bez aditiva
Stonsku se sol može kupiti u Vili Koruna i u Muzeju soli u solani.
– Naša sol je ljekovita, jedina bez aditiva na svijetu. Proizvodimo je na stari tehnološki način iz doba Dubrovačke Republike. A solni cvijet je njezin najvredniji dio. On vam je kao skorup na mlijeku. Prirodna, naša sol ima 82 minerala, a solni cvijet 92. Solni cvijet može se kupiti samo ovdje, 10 dag za 14 eura – kaže nam Sveto Pejić.
