Očekivana životna dob zbog razvoja medicinske znanosti, rasta gospodarstava i tehnologije koja ljudima olakšava svakodnevni život stalno raste, što pokazuju brojke diljem europskog kontinenta, a uključuju i Hrvatsku. One su u drugoj polovici 20. stoljeća rasle u zemljama Zapada, u kojima je prevladavalo tržišno gospodarstvo, a rasle su i na Istoku, gdje je bilo plansko.
Nejednak razvoj
Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) objavila je jučer izvješće koje to potvrđuje, Europljani su 2015. živjeli otprilike godinu dana dulje (77,8) nego pet godina prije (76,7). No, i dalje postoje konkretne prijetnje tim dobrim trendovima koje bi ih mogle preokrenuti, i to životne navike pušenja, pijenja alkohola te hrane i nekretanja koje rezultiraju pretilošću.
– Ljudi žive dulje, očekivana se životna dob povećava, a prerana smrtnost smanjuje. To su, naravno, odlične zdravstvene poruke – objasnila je Claudia Stein iz WTO-a koja je na čelu regionalnog odjela za informiranje za Europu.
Prerane smrti u Europi koje uzrokuju rak, dijabetes te respiratorne i kardiovaskularne bolesti oštro padaju. Tako je 2015. godine čak devet posto manje ljudi umrlo zbog njih nego 2010. godine. I to unatoč tomu, ili možda baš zbog toga, što je porastao broj dijagnoza raka u Europi.
No, nakon pozitivnih primjera znanstvenici su morali istaknuti da se razvoj ne događa onako ravnomjerno koliko bi znanstvenici željeli.
– Pozitivne trendove vidimo u svim zemljama Europe, ali ne vidimo njihove jednake stope – nastavlja Stein. Najbolji je primjer toga razlika između Moldavije i Luksemburga. U prvoj ljudi prosječno žive nešto manje od 72 godine, a u Luksemburgu 83 godine. Iako su obje zemlje na istom kontinentu, ta je razlika golema, objašnjavaju znanstvenici. Slično, u Islandu se očekuje da će muškarci živjeti čak 16 godina dulje nego u Kazahstanu.
Šampioni alkohola i cigareta
Također, žene žive 6,6 godina dulje od muškaraca, a razlika između spolova već je dobro znana činjenica demografije. Stein je dodala da se ne smije zaboraviti da alkohol, pretilost i pušenje u Europi mogu preokrenuti sve ono što je razvoj medicine i tehnologije postigao.
– Zbog njih bismo mogli jednog dana prestati biti regija koja najdulje živi – tvrdi ona.
Godine 2016. u Europi je zabilježeno 23,3 posto pretilih, a čak 58,7 posto ljudi ima prekomjernu težinu. Problem je posebno izražen u pojedinim zemljama. Tako je čak 39,2 posto Turkinja pretilo. Isto je s gotovo 30 posto ukupne populacije Malte, a na trećem mjestu je Velika Britanija, čiji su mediji, logično, tome posvetili najviše prostora.
No, nije problem samo u hrani i nekretanju jer 29 posto Europljana starijih od 15 godina puši, što je gotovo dvostruko više od stopa u obje Amerike (16,9 posto).
Tomu znanstvenici pridodaju i visoke razine konzumacije alkohola pa je jasno da se plaše da se trendovi ne preokrenu. Iako su brojke u posljednjem desetljeću u padu, nikako nisu ohrabrujuće.
– U principu smo svjetski šampioni u pijenju – rekla je Stein. Zemlje su u kojima se najviše pije Litva, Češka i Belgija.
Znanstvenici su se pritom osvrnuli i na cijepljenje djece. Iako brojke u Europi nisu loše, tvrde, zabrinjava ih porast broja protivnika cijepljenja.
Na zdravlje ljudi utječe i kultura ispitanika, tvrdi Stein.
– Ljudi su ljudi, sa svojim konceptima i stavovima i moramo se posvetiti tomu – zaključila je.
