Prije nešto više od godinu dana počeli smo, prvi u Hrvatskoj i regiji, laserski uklanjati starosnu dalekovidnost metodom Presbyond. Ovu najnoviju tehnologiju u laserskoj korekciji vida za uklanjanje starosne dalekovidnosti proizvela je njemačka kompanija Zeiss, predvodnica u proizvodnji visokotehnološki razvijene operativne tehnologije u oftalmologiji. Poliklinika Bilić Vision odabrana je da prva na ovim prostorima u svoju bogatu praksu uvede jedini laser na svijetu koji skida i starosnu dalekovidnost. Poliklinika Bilić Vision i dosad je bila predvodnik kad je riječ o predstavljanju najmodernije oftalmološke tehnologije u Hrvatskoj, omogućujući time svojim pacijentima najsuvremenije metode u rješavanju očnih bolesti ili stanja.
Do sada samo kompromisna rješenja za starosnu dalekovidnost
Lasersko skidanje dioptrije u svijetu se uspješno provodi već više od 30 godina, a statistike pokazuju da je u tom razdoblju takav zahvat izvelo više od 50 milijuna ljudi koji su imali neku od grešaka vida: dalekovidnost, kratkovidnost ili astigmatizam (nepravilna zakrivljenost rožnice). Metoda je idealna za one koji su u dobi od 20 do 40 godina. Međutim, dosad nije bilo rješenja za probleme ljudi iznad četrdesete godine, a koji su se sve do pojave sive mrene ili katarakte morali zadovoljiti nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Operacijom sive mrene i ugradnjom više žarišnih leća koje se ugrađuju u oko nakon vađenja prirodne zamućene leće, pacijenti bi riješili problem nošenja naočala za daljinu i blizinu. U svojim četrdesetima a ili nešto poslije, mnogi primjećuju kako im je sve teže jasno vidjeti na blizinu. Ruke postaju prekratke za vrijeme čitanja ili rada na računalu. Nažalost to je prirodan proces starenja – kako starimo, oko gubi sposobnost fokusiranja bližih predmeta. To se stanje zove starosna dalekovidnost ili presbiopija.
Kandidati za ovaj zahvat su osobe presbiopske dobi koje još nisu razvile mrenu, dakle najčešće ljudi čija je dob u rasponu od ranih četrdesetih do sredine šezdesetih godina
- Starosna dalekovidnost prirodni je proces starenja organizma pa tako i oka. Zahtjevi modernog života, pa i za naše oči, sada su drukčiji nego u mladosti. Također, ako za ekranom provodimo velik dio dana, dobro je svakih 45-60 minuta odmoriti oči gledajući u daljinu barem dvije minute - savjetuje Luka Bilić, dr. med. specijalist oftalmologije, refraktivni kirurg iz Poliklinike Bilić Vision. Dodaje da, nažalost, starosna dalekovidnost s godinama samo napreduje, i to do šezdesetih godina života, kada naša očna leća više nema nikakvu akomodaciju pa time ni mogućnost izoštravanja slike na različitim udaljenostima. Za ispravljanje te greške vida rutinski se koriste naočale ili operativni zahvati koji su danas među najpopularnijima općenito u svijetu, jer se njima omogućava oslobađanje od naočala.
Što se tiče operativnog rješavanja starosne dalekovidnosti, do sada su postojala uglavnom kompromisna rješenja. Metodom laserskog skidanja dioptrije moguće je bilo izvesti kompromis u obliku tzv. laserskog monovisiona, kod kojeg bi jedno oko imalo funkcionalan vid na daljinu, dok bi drugo imalo funkcionalan vid na blizinu. Problem je bio u tome što je međuprostor između daljine i blizine bio mutan i nije se postizala dobra funkcionalna usklađenost oba oka te posljedično nemogućnost privikavanja našeg mozga na novonastalu situaciju.
Druga metoda uklanjanja starosne dioptrije izvodi se kirurškim zahvatom ugradnje leće. Riječ je o invazivnijem zahvatu u kojem se mora izvaditi čovjekova bistra leća te se ona zamijeni umjetnom lećom koja osobi trajno omogućuje dobar vid na svim udaljenostima.
Prednost je te metode što se na tom oku više ne može razviti siva mrena u kasnijoj životnoj dobi, a nedostaci se kriju u tome što je riječ o nešto invazivnijem zahvatu, gdje se u pedesetim godinama vadi bistra leća i zamjenjuje umjetnim implantatom.
Presbyond – prva laserska platforma koja učinkovito uklanja starosnu dalekovidnost
- Presbyond je laserska „blended vision“ metoda (preklapanje vida oba oka na sve udaljenosti). U njoj se koriste principi monovisiona (jedno oko više za blizu, drugo više za daljinu), ali znatno unapređenije. Srž unaprijeđene metode je u korištenju potencijala oka i mozga kako bismo produljili dubinu fokusa svakog pojedinačnog oka. Tako oko koje gleda daleko ne vidi više samo daljinu, nego i srednju udaljenost, a dijelom i blizinu, a oko koje gleda na blizinu, vidi blizinu bolje nego kod klasičnog monovisiona, a također dobro vidi i srednju udaljenost.
Ako za ekranom provodimo velik dio dana, dobro je svakih 45-60 minuta odmoriti oči gledajući u daljinu barem dvije minute
Posljedično, srednja udaljenost vidi se odlično za razliku od prijašnjih metoda, a također dolazi i do preklapanja područja jasnog vida oba oka te do učinka sinergije i dobrog vida na oba oka na svim udaljenostima - objašnjava nam dr. Bilić. Naglašava da je rezultat te metode izvrstan vid na blizu i na daleko kao i neovisnost o naočalama bez neželjenih popratnih pojava. Kandidati za ovaj zahvat su osobe presbiopske dobi koje još nisu razvile mrenu, dakle najčešće ljudi čija je dob u rasponu od ranih četrdesetih do sredine šezdesetih godina.
Kako se pripremiti za zahvat i koliko traje oporavak
Sama procedura za pacijenta je ista kao i standardno lasersko skidanje dioptrije, bezbolna s jednako malim rizicima i brzim oporavkom oka. Za puno navikavanje na vid s produljenim fokusom najčešće treba nekoliko mjeseci. Međutim, to ne znači da pacijent za to vrijeme ne vidi, nego mu vid postaje sve bolji i bolji kako do izražaja dolazi efekt produljenog fokusa koji omogućuje Presbyond. Povratak na posao moguć je već za nekoliko dana. U Poliklinici Bilić Vision operacije se obično izvode četvrtkom, a u ponedjeljak gotovo svi pacijenti već normalno rade svoje poslove. U proteklih godinu dana otkako je Poliklinika Bilić Vision opremljena tim laserom izvedeno je više stotina takvih zahvata, a rezultati su odlični. Prema studijama koje smo izveli u Poliklinici čak 95% pacijenata bilo je pogodno za ovaj zahvat. Od ukupnog broja operiranih pacijenata 98% njih čitalo je sitan tekst u novinama, a njih 90% još sitnija slova na deklaracijama.
