Prvo pravilo zaštite glasi – između 10 i 16 sati treba izbjegavati boravak na suncu, a ako je to iz bilo kojeg razloga nemoguće, potrebno je zaštiti se pravilnim odabirom odjeće. Valja birati gusto tkane materijale tamnijih ili šarenih boja jer bolje štite od UV zraka nego bijela odjeća. Dobro je znati i da suha odjeća pruža bolju zaštitu od mokre. Poželjno je nositi šešire sa širim obodom, kape šilterice te svakako kvalitetne zaštitne sunčane naočale.
– Otvorene tzv. fotoeksponirane dijelove tijela trebamo zaštiti primjenom pripravka koji štite od štetnog djelovanja UV zraka – podsjeća Jadranka Sokol, dr. med., specijalistica dermatovenerologije iz Poliklinike Sokol, dodajući:
– Ambalaža dobrih zaštitnih pripravaka obilježena je oznakom SPF, što je kratica za “Solar Protection Factor” i odnosi se na zaštitu od UVB zraka, Razina zaštite od UVA zraka označuje se oznakom PPD.
Nema potpune zaštite
Konkretno, što znači SPF 10? Broj 10 znači da je vrijeme izlaganja suncu bez pojave opeklina 10 puta dulje u usporedbi s nezaštićenom kožom. Kremu sa zaštitnim faktorom treba nanositi pola sata prije izlaganja suncu pa zatim svaka dva sata – osobito nakon plivanja i brisanja ručnikom. Upozorenje! Voda i znoj mogu smanjiti zaštitu zato proizvod mora biti vodootporan. Važno je nanositi dovoljnu količinu – dužina jednog prsta namazanog kremom dovoljna je za zaštitu lica, a dva prsta za svaku ruku, nogu, prsa, trbuh i leđa. Kvalitetni proizvodi za zaštitu od sunca uključuju dobru toleranciju, fotostabilnost, otpornost na vodu i znoj.
– Ipak treba naglasiti da ne postoji tvar koja bi potpuno zaštitila kožu od štetnog učinka sunčevih zraka – upozorava dr. Jadranka Sokol.
I stoga oprez! U posljednjih 30 godina u Hrvatskoj se udvostručila pojavnost melanoma. U Europi je učestalost malignog melanoma prosječno 14 na 100.000 stanovnika. Bazocelularni je karcinom lokalno agresivni tumor, javlja se na donjem dijelu najvišeg sloja kože. Najčešće se javlja u dobi između 50 i 80 godina. Njegova je učestalost u europskim zemljama oko 20 bolesnika, a u zemljama s mnogo sunčanih dana učestalost je 110 bolesnika na 100.000 stanovnika. Planocelularni karcinom rjeđi je od bazocelularnog – odnos je 1:10, a najčešće se razvija u dobi od 60-80 godina, gotovo uvijek na fotoeksponiranim dijelovima tijela. Planocelularni je karcinom rak stanica najvišeg sloja kože.
>>Događa li se nešto čudno sa Suncem?
