Karlovačka županija

Prirodne ljepote nisu zdravo za gotovo. Smeće koje završava u šumama ne nestaje magično

Karlovačka županija
Foto: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL
1/9
08.05.2024.
u 10:21

Mirna Štambuk, Marina Jurčić i Franko Mandić minutu filma posvećuju vršnjacima

Mirni Štambuk, Marini Jurčić i Franku Mandiću sudjelovanje u Moja.hr bit će prvi zajednički projekt, no s obzirom na to da se i inače druže – Mirna i Franko studiraju multimediju na Sveučilištu Sjever u Varaždinu, a Marina i Mirna znaju se još iz karlovačkog Kinokluba – uvjereni su da će odlično funkcionirati i kao "radni" trio. Zadaće su podijelili tako da će iza kamere biti Marina, u kadru Franko, a za montažnim stolom Mirna. Ozbiljnoj temi o brizi za okoliš odlučili su pristupiti na komičan, studentski način jer smatraju da će se tako svojom porukom u jednoj minuti filma lakše približiti vršnjacima, odnosno onima na kojima svijet i ostaje.

Počnimo svi reciklirati!

– Glavna poruka koju želimo prenijeti jest da si zagađujemo okolinu do te mjere da ni plodovima prirode više ne možemo vjerovati, a ni poništiti štetu koji smo prirodi nanijeli. Stvarno koristimo nepotrebne količine plastike i ostalih štetnih i nerazgradivih materijala i najmanje što svi možemo napraviti jest da krenemo sve reciklirati – govori 21-godišnja Karlovčanka Mirna, inicijatorica njihova sudjelovanja u Moja.hr.

Na recikliranje i odlaganje otpada posljednjih nekoliko godina Mirna jako pazi. Kaže kako uvijek nastoji koristiti 'eco friendly' proizvode ili kupovati reciklirane, izbjegava kupnju u trgovinama brze mode i drago joj je što sve više mladih kupuje odjeću u 'second hand' dućanima.

– Razina naše osviještenosti možda objektivno djeluje niže, kako to inače bude, kad se Hrvatsku uspoređuje s razvijenijim zemljama, no na razini pojedinca ona ovisi o osobnoj motivaciji, ali i poticaju mjesta u kojem živi. Primjerice, neki gradovi mogu imati kontejnere za komunalni otpad, drugi isključivo posebne spremnike za selektiranje smeća. Neki ljudi svaki put u trgovini uzimaju plastične vreće dok drugi uvijek imaju svoj ruksak. Mislim da su ljudi danas jako zaokupljeni svojim životima i poslovima, a egzistencijalni planovi za njihove budućnosti prije predstavljaju financijske ili poslovne stabilnosti sebe samih nego očuvanje planeta u kojem sve to i ostvaruju – kaže Marina, studentica filozofije i kulture i sociologije na Fakultetu hrvatskih studija, naglašavajući važnost edukacije i znanja o društvu na odgovarajući način.

– Preplavljeni smo informacijama i očita je prevelika pasivnost. Ljudi koji bi trebali prenositi važnu poruku nalaze se i u umjetnosti, i u politici, ali i na društvenim platformama. Važnost situacije ne spoznaju svi na isti način i to je možda prvi korak u razumijevanju onoga što moramo mijenjati i kako ćemo tu pozitivnu promjenu postići. Stoga mi svojoj publici tu poruku prenosimo putem filmske umjetnosti, što mi se posebno sviđa jer osim zabavnog procesa umjetnost svakako ublažava jaz u društvu – dodaje Marina, koja se snimanjem i fotografijom bavi od petnaeste godine, otkako se učlanila u Kinoklub Karlovac i od tada je sudjelovala na raznim fotonatječajima, školama filma, medijske kulture i kreativnim projektima, u Hrvatskoj i inozemstvu.

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Za razliku od nje, Franko se, osim jednoga kratkog filma koji su morali napraviti na fakultetu, nikada nije bavio snimanjem. Njegovi su hobiji nogomet, videoigre i glazba. U ovome zajedničkom projektu pridonio je glumom i scenarijem.

Kako se ljudi ne srame

– Želimo prikazati da nekada i oni koji tvrde da su povezani s prirodom često nisu i tako lažu druge, a najviše sebe. Za prirodu stvarno treba mariti i paziti na nju, a ne tretirati je isključivo kao mjesto koje iskorištavamo. Nisam puno putovao, ali tamo gdje sam bio vidio da ljudi na vlasti drže do važnosti očuvanja prirode. Ne znam koliko sam puta išao u šetnju u Varaždinu, Rijeci ili drugdje i umjesto da se smirim i razbistrim misli u prirodi, vidim smeće na putu kojim hodam i oko njega pa se zapitam kako ljude nije sram... – kaže 22-godišnji Franko.

Foto: Kristina Štedul Fabac/Pixsell

Za razliku od nekih zemalja, u Hrvatskoj svoje prirodne ljepote uzimamo zdravo za gotovo. Ljudi očito misle da njihovo smeće magično nestaje kad završava u šumama i prirodnim staništima naših endemskih i zaštićenih vrsta.

– Trebale bi se češće provoditi kazne za one koji ostavljaju smeće iza sebe ili ga ne bacaju u predviđene kontejnere – odlučna je Mirna.

Sjeverni dio NP Plitvička jezera, jedinstvena prašuma u ovome dijelu Europe – Čorkova uvala – te Bijele i Samarske stijene područja su Karlovačke županije na kojima se nalaze zaštićeni dijelovi prirodne baštine. Na karlovačkim rijekama – Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri – omiljena su izletišta, od prirodnih ljepota ovoga kraja nezaobilazne su Rastoke, rekreativci uživaju u usponu na Klek, zelenilu Korduna, šumama...

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije