A što vam je to? Kako se to sprema? – pitanja je ponekad i više nego crnih i bijelih rotkvi koje pojedinih dana na zagrebačkoj tržnici Dolac proda Vera Kos. Na štandu te Turopoljke u “trbuhu” metropole građani u “zaboravljenim” namirnicama koje se na velika vrata vraćaju u modu traže svoju porciju zdravlja ili jednostavno nešto novo na jelovniku, a Vera za svakoga ima vremena i strpljivo objašnjava.
Cikorija opet u modi
– Crna rotkva najčešće se koristi kao lijek kod infekcija i virusa. Jako je dobra naribana s medom jer doprinosi jačanju imuniteta. Potiče i rad jetre i žuči te čisti organizam od kolesterola i triglicerida, a ujedno je i dobar diuretik za sve one koji troše puno lijekova – kaže gospođa Vera ističući kako je ta rotkva najbolja na salatu, kao sok, a neki od nje rade i čips. Bijelu pak, dodaje ona, Turopoljci najčešće jedu kiselu, dok Međimurci ili Zagorci od nje peku kolače. Ribaju ih kao jabuke i potope u toplom mlijeku, a kad se ohlade, dalje ih pripremaju sa sirom kao bučnicu, na salatu – ili jednostavno grickaju kao mrkvu.
O španjolskom zmijaku (crnom korijenu), turovcu ili krilobrodu, koji su gotovo iščezli s jelovnika, iz usta se starih kumica na Dolcu sluša kao kakva priča iz davnina. Od sjemenki mahunastog krilobroda nekad se, primjerice, kao i od korijena cikorije, radila zamjena za kavu. Da nema tvornice Franck koja od nje radi Divku i Biancu, ni cikorija se vjerojatno nikad ne bi vratila na naše njive, a danas ih u potrazi za tim neuglednim ljekovitim korijenom oblijeću i Rusi i Belgijanci, kazao nam je nedavno Mario Puškarić iz Kaniške Ive. U Francuskoj ili Italiji na svakoj se benzinskoj postaji može kupiti kava od cikorije kakvom su naši stari nekada prelijevali žgance. Sadrži i do 20% inulina, gorke tvari, pektine, cikorijinu kiselinu i kalij i odlično je sredstvo za detoksikaciju organizma, pogodna za dijabetičare, pospješuje i probavu..., a kao i kopriva, koja se vraća na naše stolove, i raštika je opet u modi. Na lešo, u varivima..., mnogi je drže najzdravijom namirnicom svijeta zbog velike količine vitamina i minerala, a iako je dostupna cijele godine, najbolja je tijekom hladnih mjeseci kada zbog mraza poprimi slatkasti okus. Za kraljicu rabarbaru i danas dvoje je li voće ili povrće s obzirom na to da se ta povrtnica uglavnom koristi u slatkim jelima, pitama, kompotima, džemovima, osvježavajućim pićima...
Zrno boba za sreću
Sud u New Yorku 1947. čak je odlučio da će rabarbaru tretirati kao voće koje je tada podlijegalo nižim porezima od povrća. No, kako bilo, zanimljiva izgleda i specifična okusa, danas je rijetko nalazimo na tržnicama. Tek naši stari ponekad s nostalgijom pričaju o mirisima i okusima kompota kakve su pripremale njihove bake. No treba znati da su jestive samo stabljike koje se nalaze u različitim bojama, od zelene, preko ružičaste do tamnocrvene, dok list sadrži znatne količine oksalne kiseline koja je toksična. Korijen se pak tisućama godina koristi u narodnoj medicini, a vjerovali ili ne, u brojne sorte rabarbara ubraja se i “zagrebačka” koju je danas nemoguće naći na tržištu, a proglašena i je sortom ugroženom od izumiranja.
I bob, za čije se zrno nekada vjerovalo da donosi sreću i nekada je bio značajna mahunarka u nas, stidljivo se vraća na naše tržnice, kao i hranjiva i ljekovita čičoka ili jeruzalemska artičoka koja se preporučuje dijabetičarima te onima s prekomjernom težinom, bolestima probavnog ili mokraćnog sustava te upalnim reumatskim bolestima. Može se kuhati, pržiti, pariti, peći, jesti i sirova. Od pastrnjaka koji je sličan peršinu pokušajte spraviti pire, obožavaju ga u skandinavskim zemljama, SAD-u i Engleskoj. Bamija, uz vitamine C i K, sadrži i puno vlakana za dobru probavu, stabilizaciju šećera u krvi kao i kontrolu apsorpcije šećera u organizam. No s bilo kojim “zelenim blagom” koje su nekad birali naši stari ni danas ne možete pogriješiti.
